Koji su poslovi budućnosti najotporniji na AI? Umjetna inteligencija već piše mailove, prevodi, programira, radi prezentacije i analizira podatke, pa je sasvim razumljivo da se među mladima pojavljuje pitanje što će od današnjih poslova uopće ostati za pet ili deset godina. Najnovije velike prognoze, međutim, ne pokazuju tržište rada bez ljudi, nego tržište na kojem će se neki poslovi smanjivati, drugi nastajati, a velik dio postojećih raditi drukčije nego danas.
World Economic Forum procjenjuje da će tehnološke, gospodarske, demografske i zelene promjene do 2030. istisnuti oko 92 milijuna današnjih radnih mjesta, ali istodobno stvoriti oko 170 milijuna novih. Ako se njihove projekcije ostvare, svjetsko gospodarstvo završilo bi s neto 78 milijuna radnih mjesta više. Istraživanje se temelji na odgovorima više od tisuću velikih poslodavaca koji predstavljaju više od 14 milijuna zaposlenih.
To je i puno bliže onome što je na Money Tik Talku u Osijeku govorio prof. dr. sc. Marijan Herceg, voditelj Centra za umjetnu inteligenciju FERIT-a. U originalnom MTT konceptu naglasak je upravo na tome da se mijenja ono za što će ljudi biti plaćeni: sve važniji postaju postavljanje pravog problema, provjera rezultata i prepoznavanje pogreške.
Koji su poslovi budućnosti najotporniji na AI?
Međunarodna organizacija rada analizirala je gotovo 30.000 zadataka i procijenila da je svaki četvrti radnik na svijetu zaposlen u zanimanju koje je u nekoj mjeri izloženo generativnom AI-ju. No njihov je zaključak puno manje dramatičan od naslova o „kraju rada“: zbog toga što većina zanimanja i dalje zahtijeva ljudski input, transformacija poslova trenutačno je vjerojatnija od njihova potpunog nestanka.
Najizloženiji su administrativni poslovi, unos podataka, knjigovodstveni zadaci i tajnički poslovi, ali AI sve više ulazi i u zanimanja poput financijske analize, programiranja, web razvoja i investicijskog savjetovanja. ILO-ov istraživač Paweł Gmyrek zato današnju situaciju opisuje kao transformaciju poslova, a ne „job apocalypse“.
To znači da diploma sama po sebi nije zaštita. Posao koji se odvija gotovo potpuno na računalu u nekim slučajevima može biti izloženiji AI-ju od posla koji zahtijeva fizičku spretnost, kontakt s ljudima ili rad u nepredvidivom okruženju.
Među poslovima budućnosti nisu samo programeri
Još je zanimljivije pogledati koja zanimanja WEF očekuje među rastućima. Na listi jesu stručnjaci za AI, machine learning, big data i fintech, ali najveći rast u apsolutnom broju radnih mjesta očekuje se i među poljoprivrednicima, dostavljačima, građevinskim radnicima, prodavačima i radnicima u proizvodnji hrane.
Rast se očekuje i u zanimanjima koja se temelje na ljudskom odnosu: medicinskim sestrama, socijalnim radnicima, savjetnicima, njegovateljima i nastavnicima.
Zato je ideja da svi moramo hitno postati AI developeri jednako pogrešna kao ideja da tehnologiju možemo potpuno ignorirati. WEF očekuje da će se do 2030. promijeniti gotovo 40 posto vještina potrebnih za rad, a uz tehnološka znanja među važnim vještinama ostaju kreativno razmišljanje, otpornost, fleksibilnost i suradnja.
OECD je u lipnju 2026. došao do sličnog zaključka: korištenje AI-ja povećava potrebu za ljudima koji znaju analizirati i interpretirati podatke, a obrazovanje i trening zaposlenika postaju jedan od ključnih odgovora kompanija na uvođenje novih alata.
Koje će poslove AI najteže potpuno preuzeti?
Ne postoji ozbiljna lista zanimanja koja su zauvijek „AI-proof“. Tehnologija se prebrzo razvija da bi to itko mogao obećati. Međutim, današnja istraživanja pokazuju skupine poslova kod kojih je potpuna automatizacija puno teža jer ne ovise samo o obradi informacija. OECD također nalazi da čak ni kod zanimanja s najvećim rizikom automatizacije nisu automatizirane sve potrebne sposobnosti i vještine.
Među njima su:
- kuhari i chefovi – roboti mogu vagati, rezati, miješati i ponavljati recept, ali vrhunsko kuhanje uključuje kušanje, miris, improvizaciju i procjenu gosta
- medicinske sestre i njegovatelji – tehnologija može pratiti podatke, ali njega uključuje fizički kontakt, empatiju i reagiranje na nepredvidive situacije
- psiholozi i socijalni radnici – AI može razgovarati, ali odnos povjerenja, profesionalna odgovornost i razumijevanje kompleksnog ljudskog konteksta nisu samo generiranje odgovora
- električari, vodoinstalateri i serviseri – stvarni stanovi i strojevi nisu standardizirani promptovi; problem treba fizički pronaći i riješiti na licu mjesta
- građevinski radnici i obrtnici – robotika će mijenjati ove poslove, ali rad u promjenjivom fizičkom okruženju i dalje je težak za potpunu automatizaciju
- učitelji i odgojitelji – AI može objasniti Pitagorin poučak, ali vođenje razreda, motiviranje učenika i prepoznavanje da netko ne razumije gradivo uključuju puno više od odgovora na pitanje
To ne znači da AI neće ući u ta zanimanja. Upravo suprotno: chef može koristiti AI za planiranje nabave, liječnik za analizu podataka, električar za dijagnostiku, a nastavnik za pripremu materijala. Razlika je u tome što tehnologija preuzima dio zadataka, dok ljudski dio posla postaje vrjedniji.
AI U 3 MINUTE: MOŽE LI ROBOT ZAMIJENITI CHEFA?
Robot može rezati, vagati i skuhati jelo po receptu. Ali chef kuša umak, osjeti da nešto nedostaje i odluči što će promijeniti. To nije samo izvršavanje zadatka nego iskustvo, ukus i procjena. Isto vrijedi za mnoge poslove. Ne pitaj može li AI napraviti dio tvog posla – vrlo vjerojatno može. Pitaj što ti radiš bolje upravo zato što si čovjek. Tu će vjerojatno biti najvrjedniji dio tvog budućeg posla.
