Kad nam dolazi digitalni euro? Generacija Z odrasla je uz mobilno bankarstvo, online shopping i plaćanje jednim dodirom. Ipak, gotovina još nije ispala iz igre. O tome je lani govorio i sad već bivši guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na Money Tik Talk konferenciji na RIT Croatia, gdje je kroz brojke o plaćanju, financijskoj pismenosti i digitalnom euru otvorio pitanje kako će izgledati novac budućnosti.
Promjena je možda najvidljivija kod mobilnog bankarstva. Godine 2015. koristilo ga je nešto više od 463 tisuće građana, a 2023. već više od 2,2 milijuna. Kartice su također postale standard, barem jednu ima 93 posto stanovnika Hrvatske. No to još uvijek ne znači da smo spremni oprostiti se od keša.
Gen Z je cashless? Ne baš
Kod mladih od 18 do 24 godine gotovina još uvijek čini 51,6 posto transakcija na prodajnim mjestima. Kartice su na 38,5 posto, dok se mobilnim aplikacijama obavlja 5,9 posto transakcija. Vujčićevi podaci zapravo ruše stereotip o potpuno cashless generaciji. Mladi nešto manje koriste gotovinu od starijih, ali puno se jasnija promjena vidi u online kupnji. Kod mladih od 18 do 24 godine na online kupnju otpada oko 36 posto vrijednosti svakodnevnih transakcija.
O novcu znamo više nego što mislimo. Ili ipak ne?
Digitalna financijska pismenost mladih između 18 i 29 godina iznosi 55 posto, više od hrvatskog prosjeka od 49 posto. Hrvatski mladi pritom su otprilike na razini svojih vršnjaka u drugim zemljama. No Money Tik Talk istraživanje pokazalo je zanimljiv raskorak. Čak 67 posto mladih smatra da nema dovoljno financijskog znanja, a više od 80 posto želi financije razumjeti bolje.
Još zanimljivije je gdje traže odgovore: njih 78 posto informacije o novcu pronalazi na društvenim mrežama. Nije zato slučajno da se i HNB počeo baviti financijskim influencerima. Jedna od učeničkih debata nosila je naziv „Financijski influenceri – odgovor na financijske izazove mladih?“, dok se i među edukacijama HNB-a nalaze osobne financije, sigurnost mobilnih plaćanja i kriptoimovina, čime se HNB trudi držati korak s navikama novih generacija.
Sljedeća stanica: digitalni euro
Dok se navikavamo na banku u mobitelu, već nam ususret dolazi sljedeći korak. Digitalni euro Vujčić je predstavio kao dodatak gotovini, a ne njezinu zamjenu. Ideja je da njime možemo plaćati u trgovinama i online, slati novac drugim ljudima, ali i obavljati plaćanja bez interneta ili mobilne veze. Privatnost bi trebala biti jedno od njegovih ključnih obilježja, a Europska središnja banka ne bi trebala moći pratiti identitet ni navike plaćanja korisnika.
Kao mogući limit spominjalo se 3.000 digitalnih eura po osobi, uz napomenu da konačan iznos tada još nije bio definiran. Digitalni euro ima i širu priču. Europi bi trebao omogućiti vlastitu infrastrukturu za digitalna plaćanja i smanjiti ovisnost o neeuropskim pružateljima platnih usluga što je u vremenu stalnih geopolitičkih previranja izuzetno važno.
Lakše trošimo. Ali znamo li bolje upravljati novcem?
Tu se vraćamo na Gen Z. Tehnologija je plaćanje učinila bržim i jednostavnijim nego ikad, ali 71 posto mladih u Money Tik Talk istraživanju priznaje impulzivnu kupnju, dok samo 18 posto redovito koristi digitalne alate za upravljanje novcem. Od keša preko kartice do digitalnog eura, oblik novca očito se mijenja. No možda je važnije pitanje hoće li naše znanje o njemu uspjeti pratiti tu brzinu.
MINDS CHECK
2,2 milijuna građana koristi mobilno bankarstvo.
Gen Z i dalje više od polovice kupnji plaća kešom.
67 % mladih kaže da nema dovoljno znanja o financijama.
