Švedska je desetljećima bila europski laboratorij za život bez gotovine. Kartice su preuzele svakodnevne kupnje, Swish je slanje novca pretvorio u rutinu, a mobitel je za velik dio stanovništva postao novčanik. Koliko je zemlja otišla u tom smjeru na Money Tik Talku Zagreb 2026 opisala je švedska veleposlanica u Hrvatskoj Anna Boda.
„U Švedskoj je gotovo 99 posto transakcija bezgotovinsko. Plaćanje karticom ili mobitelom postalo je potpuno uobičajeno“, rekla je Boda studentima na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa. No zanimljiviji dio švedske priče danas više nije koliko malo koriste keš, nego zašto ga zemlja koja ga je gotovo izbacila iz svakodnevice ponovno pokušava sačuvati.
Ruska invazija na Ukrajinu, kibernetičke prijetnje i promijenjena sigurnosna slika Europe vratili su u fokus pitanje koje u vrijeme bezbrižne digitalizacije nije bilo visoko na listi prioriteta: možemo li platiti hranu, lijekove ili gorivo ako digitalna infrastruktura prestane raditi?
Od praktičnosti do otpornosti
Švedska središnja banka još je 2025. ocijenila da je platno tržište zemlje gotovo potpuno digitalno. Tek otprilike svaka deseta kupnja u trgovini plaća se gotovinom, a Švedska zajedno s Norveškom ima najmanju količinu gotovine u optjecaju u odnosu na BDP na svijetu.
Ipak, upravo je rat u Ukrajini pokazao koliko brzo financijske navike mogu reagirati na osjećaj nesigurnosti. Riksbank je zabilježio da je nakon početka ruske invazije dio građana podizao gotovinu kako bi stvorio kućnu rezervu. Blagi rast korištenja keša koji se pojavio 2023. središnja banka povezala je upravo s trošenjem tih zaliha.
Promijenila se i šira švedska sigurnosna politika. Nakon više od dva stoljeća vojne nesvrstanosti, zemlja je nakon ruske invazije na Ukrajinu zatražila članstvo u NATO-u te mu se priključila u ožujku 2024. U takvom okruženju otpornost platnog sustava prestala je biti samo pitanje banaka i IT odjela te postala dio nacionalne pripravnosti. Boda je na Money Tik Talku upravo na tom primjeru pokazala naizgled neobičan obrat. Zemlja u kojoj je gotovo sve moguće platiti digitalno svojim građanima istodobno savjetuje da određenu količinu fizičkog novca ipak drže kod kuće.
Tisuću kruna za tjedan u kojem sustav ne radi
Od ožujka 2026. preporuka Riksbanka vrlo je konkretna: oko 1.000 švedskih kruna gotovine što je devedesetak eura po odrasloj osobi, u različitim apoenima. Iznos nije slučajan, zamišljen je kao približna rezerva za tjedan osnovnih životnih potreba, ako normalni načini plaćanja postanu nedostupni.
No gotovina je samo dio plana. Šveđanima se savjetuje da imaju kartice iz različitih kartičnih mreža, fizičke kartice i PIN-ove, pristup mobilnom plaćanju poput Swisha te gotovinu. Poanta više nije odabrati najbolji način plaćanja, nego ne ovisiti o samo jednom.
Razloge središnja banka ne skriva iza općenitih formulacija. Aktualno međunarodno okruženje i iznimno visoka digitaliziranost Švedske, navodi Riksbank, stvaraju ranjivosti. Različite mogućnosti plaćanja trebale bi omogućiti građanima da nastave funkcionirati tijekom privremenih prekida, ozbiljne krize i, kako izričito stoji u preporuci, „u najgorem slučaju rata“.
Zato se mijenja i infrastruktura. Od srpnja 2026. švedski sustav dodatno širi mogućnost offline kartičnog plaćanja, a Riksbank sa Swishem i bankama radi i na modelu kojim bi mobilna plaćanja mogla funkcionirati bez normalne mrežne veze. Cilj je da digitalno plaćanje postane otpornije, a ne da se Švedska vrati svakodnevnom plaćanju novčanicama.
Za Gen Z keš dobiva potpuno novu funkciju
Tu švedska priča postaje posebno zanimljiva za Money Tik Talk. Za generaciju koja je odrasla uz banku u mobitelu, gotovina više ne mora biti konkurencija digitalnom plaćanju. Može imati sasvim drugu funkciju – biti financijska rezerva kada digitalni sustav zakaže.
Švedska čak želi očuvati naviku povremenog korištenja gotovine u normalnim okolnostima. Riksbank upozorava da cijela infrastruktura mora ostati funkcionalna ako želimo da keš bude dostupan u krizi: trgovine ga moraju moći primiti, građani ga moraju znati koristiti, a sustav distribucije novčanica mora nastaviti postojati.
Zanimljivo je pritom da 85 posto trgovaca osnovnim životnim potrepštinama još prihvaća gotovinu, iako je ukupno prihvaća tek oko 71 posto promatranih malih poduzeća u maloprodaji i uslugama. Drugim riječima, Švedska ne pokušava poništiti desetljeća digitalizacije. Pokušava spriječiti da učinkovitost postane ovisnost.
Bodin primjer s Money Tik Talka zato govori više o budućnosti novca nego sama statistika o cashless plaćanju. Najdigitaliziraniji sustav nije nužno onaj koji je potpuno uklonio analogno, nego onaj koji može nastaviti raditi kada jedan njegov dio nestane. U stabilnim vremenima to zvuči kao tehnički detalj. U vremenu rata u Europi, kibernetičkih napada i sve većeg naglaska na civilnoj zaštiti postaje financijska navika.
MINDS CHECK
Švedska preporučuje oko 90 eura gotovine po odrasloj osobi za otprilike tjedan dana osnovnih potreba ako digitalna plaćanja prestanu raditi. Provjeri svoj plan B: imaš li kod kuće nešto gotovine u manjim apoenima i možeš li bez kartice ili mobitela platiti hranu, lijekove i druge osnovne stvari nekoliko dana? Poanta nije vratiti se kešu nego ne ovisiti o samo jednom načinu plaćanja.
