Koji su to poslovi budućnosti? Umjetna inteligencija neće preko noći izbrisati milijune radnih mjesta, ali teško je pronaći posao koji neće barem djelomično promijeniti. Upravo zato pitanje za generaciju koja danas bira fakultet više nije samo „što želim raditi“, nego i „kako će taj posao izgledati za pet ili deset godina“.
O tome je na Money Tik Talku Osijek u IT Parku govorio prof. dr. sc. Marijan Herceg s FERIT-a, voditelj Centra za umjetnu inteligenciju. Razgovor je vodio student FERIT-a Leon Blažević, a već je naziv njihova 1 na 1 razgovora pogodio ono što zanima velik dio Gen Z publike: „AI Future Challenge: Što će AI napraviti prije nego diplomiraš?“
Diploma ostaje, ali sama više nije dovoljna
Hoće li AI uzeti naš posao? Herceg na to pitanje ne gleda kroz jednostavnu podjelu na zanimanja koja će preživjeti i ona koja neće. Njegova je poanta da će AI promijeniti gotovo svaki posao, a razlika će biti u tome koliko brzo ćemo se toj promjeni prilagoditi.
„Umjetna inteligencija neće zamijeniti ljude koji znaju koristiti umjetnu inteligenciju. Zamijenit će one koji je odbijaju koristiti“, poručio je na Money Tik Talku.
To dosta mijenja i način na koji treba gledati obrazovanje. Diploma neće preko noći postati bezvrijedna, ali znanje stečeno na fakultetu više nije nešto na čemu se može živjeti cijelu karijeru. Herceg je uz formalno obrazovanje posebno izdvojio kritičko razmišljanje, sposobnost učenja i prilagodbu kao kompetencije koje će sve više određivati koliko netko vrijedi na tržištu rada.
Za današnje osamnaestogodišnjake to možda i nije loša vijest. Ne moraju pogoditi jedno „sigurno zanimanje“ koje će postojati u istom obliku sljedećih 40 godina. Puno je važnije naučiti kako usvajati nova znanja i koristiti tehnologiju koja će se tijekom njihove karijere mijenjati mnogo puta.
AI i poslovi budućnosti
Tu je možda i najveća zabluda oko umjetne inteligencije. AI nije tema rezervirana za programere i studente računarstva. Ako tehnologija mijenja način na koji analiziramo podatke, pišemo, dizajniramo, prodajemo, komuniciramo s korisnicima ili donosimo odluke, njezin će se utjecaj osjetiti daleko izvan IT sektora.
Zato je Hercegova poruka zanimljivija od prognoziranja liste zanimanja koja će „nestati“. Pitanje nije samo hoće li postojati odvjetnici, ekonomisti, liječnici, novinari ili inženjeri. Pitanje je kako će izgledati njihov posao kada dio zadataka koje danas obavljaju sami budu mogli napraviti uz AI.
Na Money Tik Talku zato se razgovor nije vrtio samo oko tehnologije, nego i oko budućnosti rada, obrazovanja i kompetencija koje će mladima trebati u svijetu koji se brzo mijenja. Upravo su to bile i teme o kojima su mladi prije događaja mogli poslati vlastita pitanja Hercegu.
Prvi posao mogao bi izgledati potpuno drukčije
Za Gen Z možda je najzanimljivije ono što se događa na početku karijere. Poslovi na kojima su mlađi zaposlenici tradicionalno učili zanat često uključuju upravo zadatke koje je najlakše ubrzati umjetnom inteligencijom: osnovnu obradu podataka, istraživanje, pripremu materijala, prve verzije tekstova ili jednostavnije tehničke zadatke.
To ne znači da prvi poslovi nestaju. Znači da se mijenja ono što će poslodavac očekivati od nekoga tko tek dolazi na tržište rada. Herceg smatra da se mladi ne trebaju natjecati s umjetnom inteligencijom. Puno smislenije je naučiti koristiti je kao alat, ali istodobno razvijati ono što alat ne može jednostavno zamijeniti: prosudbu, kritičko razmišljanje, razumijevanje problema i sposobnost učenja.
U svijetu u kojem se alati mogu promijeniti prije nego što današnji brucoš diplomira, možda upravo to postaje najvrjednija profesionalna sigurnost.
MINDS CHECK: ŠTO VRIJEDI VIŠE OD CV-JA?
Kad biraš fakultet ili prvi posao, nemoj pokušavati pogoditi zanimanje koje AI nikada neće dotaknuti. Takvih će biti sve manje. Bolje pitanje je: učiš li samo napraviti zadatak ili razumiješ problem koji rješavaš? AI alat koji danas koristiš možda za tri godine više neće biti važan. Sposobnost da brzo naučiš novi hoće.
