Dok odrasli još raspravljaju je li Bitcoin ozbiljna investicija ili prevelik rizik, dio mladih već ga vidi kao nešto sasvim drugo. Andrej Subotić, učenik X. gimnazije Ivan Supek, na Money Tik Talku Zagreb 2026 na ZŠEM-u objasnio je zašto vjeruje da bi Bitcoin za njegovu generaciju mogao imati ulogu kakvu je zlato imalo za prethodne.
„Za Bitcoin sam prvi put čuo od svog tate i to me odmah zaintrigiralo. Počeo sam gledati predavanja, slušati podcaste i čitati knjige“, rekao je Subotić. U svojoj prezentaciji objasnio je kako Bitcoin funkcionira, zašto ga dio ulagača naziva digitalnim zlatom, ali i upozorio na velike oscilacije cijene i mogućnost gubitka novca. Njegov zaključak bio je da emocije ne smiju donositi odluke umjesto nas.
Kako rasporediti džeparac?
Bio je to samo jedan od pogleda na novac na Money Tik Talku Zagreb 2026, održanom na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, koji je okupio predstavnike institucija, banaka, fintecha, gospodarstva i obrazovanja. Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke, govorila je o tome koliko se brzo promijenio način na koji plaćamo.
„U posljednjih 50 godina način plaćanja promijenio se više nego u stoljećima prije toga“, rekla je Švaljek, podsjetivši da su kartice, mobilna plaćanja i digitalni novčanici postali svakodnevica. Predstavila je i digitalni euro, jednu od velikih promjena koje bi mogle obilježiti sljedeću fazu razvoja europskog financijskog sustava.
Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka, temu ulaganja približila je kroz vlastitu obitelj i način na koji njezini sinovi raspoređuju džeparac. Dio novca troše, dio odvajaju, a dio ulažu dugoročno. Poruka je bila da za stvaranje ozbiljne financijske imovine nije nužno početi s velikim iznosima. Važnije je početi rano i biti discipliniran jer je najveća prednost mladih upravo vrijeme. Zdravko Marić, bivši ministar financija, a danas poduzetnik, mladima je približio kako izgleda donositi financijske odluke kada se iznosi više ne mjere stotinama ili tisućama, nego milijardama.
„Kad trebaš potpisati papir s toliko nula, ruka malo zadrhti, ali na kraju potpišeš“, rekao je Marić govoreći o iskustvu upravljanja državnim financijama. Objasnio je i kako se njegov pogled na novac i donošenje odluka promijenio nakon odlaska iz Ministarstva financija i ulaska u privatni sektor.
O odgovornosti pri donošenju financijskih odluka govorila je Barbara Cerinski, direktorica EOS Matrixa.
„Možete odlučiti štedjeti, ulagati ili potrošiti novac, samo se što bolje informirajte o prednostima i posljedicama tih odabira“, rekla je Cerinski. Naglasila je da rizik uvijek postoji i da prije financijske odluke treba razmisliti možemo li prihvatiti posljedice ako se taj rizik ostvari. Na problem dugova upozorila je Vinka Ilak, članica Uprave Fine. Iskustvo Fine pokazuje da financijski problemi najčešće ne počinju jednim računom.
„Kod građana koji završe u ovrsi gotovo nikada nije riječ o jednom neplaćenom računu. Najčešće vidimo veći broj neplaćenih obveza“, rekla je Ilak. Praćenje prihoda i obveza zato je jedna od osnovnih financijskih navika koja može spriječiti ozbiljnije probleme. A kako novac izgleda generaciji koja je odrasla s mobitelom u ruci? Lea Baričić iz Aircasha istaknula je da mladi očekuju da financijske usluge budu brze, jednostavne i dostupne odmah.
„Generacija Z odrasla je uz pametne telefone i očekuje da financijske usluge budu dostupne jednim klikom“, rekla je Baričić. Aircash, dodala je, pokušava povezati digitalni svijet s mogućnošću korištenja gotovine kada je korisniku potrebna. Slično iskustvo opisao je i Ivan Hećimović iz Zagrebačke banke.
Mladi i novac: Štednja ili bitcoin?
Dok razvojne institucije financiraju velike projekte, financijska stabilnost građana počinje osobnim navikama. Na to je upozorila Marina Mesarić Radojčin, direktorica ESG-a u PBZ-u.
„Najvažnije je razviti dobre financijske navike. Praćenje troškova te definiranje vlastitih ciljeva i osobne sklonosti riziku su nužni kako bismo mogli početi graditi financijsku imovinu koja nama odgovara“, istaknula je direktorica Mesarić Radojčin. Dodala je da za štednju, koja je temelj financijske sigurnosti, ne treba čekati, štedjeti možemo početi već danas kroz mala, dnevna izdvajanja. A onda kada je baza osigurana, možemo se odvažiti ulagati. Mali iznosi mogu biti dovoljni, jer vrijeme je na strani mladih, zaključila je direktorica Marina Mesarić Radojčin.
„Najvažnije je razviti dobre financijske navike“, rekla je, izdvojivši praćenje troškova, postavljanje ciljeva i razumijevanje vlastite sklonosti riziku kao temelje na kojima se kasnije može graditi financijska imovina. Na vrlo konkretan problem upozorila je Marina Stanić iz OTP banke.
„Prvi korak u upravljanju novcem je razumjeti vlastiti budžet. Ako ne znate koliko trošite, teško je planirati štednju ili ulaganje“, rekla je Stanić. Pretplate, male kupnje i impulzivna potrošnja pojedinačno možda ne izgledaju značajno, ali na kraju mjeseca mogu činiti ozbiljan dio troškova.
Money Tik Talk nije se zadržao samo na osobnim financijama. Dio programa bio je posvećen poslu, poduzetništvu i pitanju što gospodarstvo očekuje od mladih koji tek ulaze na tržište rada. Andrija Barić, direktor financija KONČARA, imao je vrlo jasnu poruku.
„Ne tražimo one koji samo prosljeđuju e-mailove. Tražimo ljude koji će preuzeti odgovornost i ponuditi rješenje“, rekao je Barić. Prema njegovu iskustvu, najbrže napreduju ljudi koji pokazuju znatiželju, inicijativu i spremnost na učenje. A za one koji razmišljaju o vlastitom poslu, Hrvoje Galičić, savjetnik Uprave HBOR-a, objasnio je ulogu razvojnih institucija u financiranju gospodarstva.
Važna financijska pismenost
„Važno je imati dobru ideju, kvalitetan plan i razumjeti kako financiranje funkcionira“, rekao je Galičić, istaknuvši da su razvojni financijski instrumenti posebno važni i mladim poduzetnicima. Ana Zorić iz Ministarstva financija naglasila je potrebu sustavnog jačanja financijske pismenosti kako bi mladi mogli donositi informirane i odgovorne odluke, uz dostupne informacije i suradnju institucija.
A gdje bi sve to trebalo početi? Iva Horvat, profesorica financijske pismenosti u X. gimnaziji, kaže da učenici već vrlo dobro znaju što ih zanima.
„Učenike najviše zanimaju krediti, kamate i osobni budžet. Upravo zato financijska edukacija mora početi još u školi“, rekla je Horvat. Za kraj su riječ ponovno dobili učenici i studenti. Debatni klub Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Debatni klub X. gimnazije raspravljali su o pitanju je li nova generacija sklonija riziku ili sigurnosti.
Od Bitcoina i digitalnog eura do dugova, prvog budžeta, ulaganja, poduzetništva i poslova budućnosti, Money Tik Talk ponudio je različite odgovore na pitanje što danas znači biti financijski pismen.
