TikTok i Instagram mladima sve češće zamjenjuju klasične izvore informacija o financijama. Kriptovalute vide kao priliku za zaradu, štednju smatraju važnom, ali je često zanemaruju, a više od dvije trećine mladih procjenjuje da o financijama ne zna dovoljno.
O tome se razgovaralo na konferenciji Money Tik Talk Sarajevo, održanoj 1. listopada 2025. na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, koja je okupila više od stotinu pripadnika generacije Z. Program je uključivao razgovore, panel, predstavljanje istraživanja, studentsku debatu i radionicu, a konferenciju je moderirao Saša Ćeramilac.
„Financijska pismenost nije luksuz nego potreba 21. stoljeća. Male promjene u navikama čine veliku razliku. Da plaća ne ostane samo deset dana, a kreativnost ostalih dvadeset“, rekao je prof. dr. Eldin Mehić, prodekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Istaknuo je da se financijska disciplina ne stvara tek kada netko počne dobro zarađivati, nego kroz svakodnevne navike, planiranje i kontrolu potrošnje.
Ako sadržaja nema na TikToku, mladi će ga tražiti drugdje
Elvir Mahmuzić, zamjenik ministra pravde BiH, upozorio je da društvene mreže za generaciju Z više nisu samo prostor zabave, nego mjesto na kojem traže odgovore i o ozbiljnim životnim pitanjima.
„Ako ne ponudimo sadržaj na platformama koje koriste, izgubit ćemo ih“, rekao je Mahmuzić. Naglasio je da brzina širenja informacija na društvenim mrežama donosi i velik rizik jer mladi često dolaze do financijskih savjeta koji nisu provjereni. Upravo zato, smatra, institucije, obrazovni sektor i privatne kompanije moraju pronaći način da kvalitetan sadržaj približe mladima tamo gdje ga oni već konzumiraju.
67 posto mladih smatra da ne zna dovoljno o financijama
Na konferenciji je predstavljeno i istraživanje „Kako mladi raspolažu novcem?“, provedeno među 124 pripadnika generacije Z u Hrvatskoj. Rezultati su pokazali da 67 posto ispitanika smatra da nema dovoljno znanja o financijama, dok njih 78 posto informacije o novcu traži putem društvenih mreža. Impulsivna potrošnja prisutna je kod 71 posto ispitanika, a više od 80 posto želi bolje razumjeti financijske teme i naučiti investirati. Najviše novca troše na izlaske i tehnologiju, dok štednja najčešće ostaje na manjim iznosima.
Kripto može donijeti dobit, ali i stvoriti lažan osjećaj zarade
Dr. Emir Kurtić, viceguverner Centralne banke Bosne i Hercegovine, govorio je o kriptovalutama, ulaganjima i riziku. Upozorio je da dio investitora dobit vidi samo na ekranu, dok je stvarno ne realizira, te da se o kriptovalutama ne može govoriti kao o sigurnoj prečici prema zaradi.
„Nije siromašan onaj koji nema, već onaj koji stalno želi više, a sretan je onaj koji zna biti zadovoljan s onim što ima“, rekao je Kurtić. Njegova poruka mladima bila je jasna, ulaganje bez razumijevanja rizika nije financijska pismenost.
Dobar dug može graditi budućnost, loš je troši
Tamara Perko, predsjednica Hrvatske udruge banaka, govorila je o razlici između dobrog i lošeg duga te o tome kako s mladima razgovarati o ulaganju.
„Dug može biti alat, dobar dug stvara prihode, loš dug troši budućnost“, rekla je Perko. Podijelila je i vlastito iskustvo sa sinovima koji ulažu u kriptovalute. Naglasila je da ih pritom ne odvraća od ulaganja, nego ih potiče da razumiju u što ulažu i budu spremni na mogućnost gubitka.
Mladi od banaka ne žele slogane, nego alate koji rade
Amel Agić, direktor Sektora za poslovanje sa privredom Sparkasse Bank, govorio je o očekivanjima generacije koja je odrasla uz digitalne proizvode.
„Mladi ljudi neće biti impresionirani sloganima, žele da aplikacije stvarno rade za njih“, rekao je Agić. Kontrola troškova, planiranje štednje i jednostavno digitalno korisničko iskustvo za njih su važniji od klasične bankarske komunikacije.
Petar Mrkonjić, direktor EOS MATRIX-a u Bosni i Hercegovini, upozorio je da mladi često prekasno reagiraju kada se nađu u financijskim problemima. Savjetovao im je da ne ignoriraju dug, nego da što prije razgovaraju s vjerovnicima i pokušaju pronaći rješenje.
„Najgore što možete napraviti je šutjeti i čekati da problem naraste“, rekao je Mrkonjić.
Sve više mladih želi pokrenuti vlastiti posao
Damira Hadžiahmetović iz Razvojne banke FBiH istaknula je da nova generacija pokazuje velik interes za poduzetništvo i pokretanje vlastitih biznisa. Naglasila je da mladima u prvim fazama najviše trebaju dostupno financiranje, informacije i institucije koje razumiju njihove poslovne ideje.
O investiranju je govorio i Vladimir Potočki, direktor sektora investicijskog zlata Auro Domus grupe, koji je mladima objasnio važnost diverzifikacije te da se s ulaganjem može početi i s vrlo malim iznosima.
Money Tik Talk Sarajevo: Trošiti ili štedjeti?
Studentska debata otvorila je pitanje s kojim se mladi susreću svakodnevno, treba li novac trošiti na iskustva sada ili ga čuvati za budućnost. Hamza Jelić zastupao je stav da život ne treba stalno odgađati zbog štednje, dok je Muhamed Vehab branio važnost financijske sigurnosti i stvaranja rezerve. Najveći aplauz publike dobio je njihov zajednički zaključak, odgovor nije u krajnostima, nego u balansu užitka i štednje.
Konferencija je završila radionicom „Kako ostati financijski zdrav?“, na kojoj su Marko Šiniković iz EOS MATRIX-a BiH i Vladimir Potočki razgovarali s mladima o nepotrebnim troškovima, uspoređivanju s drugima, pritisku influencera i prvim koracima prema ulaganju.
Money Tik Talk Sarajevo podržali su EOS MATRIX BiH, Sparkasse Bank, Razvojna banka FBiH, Coca-Cola BiH i Aircash, a medijski pokrovitelji bili su Radio M, Vijesti.ba i Biznis.ba.
