U Hrvatskoj samo 6,4 posto mladih radi tijekom školovanja, dok je u Nizozemskoj taj udio čak 74,3 posto. Hrvatski poslodavci godinama upozoravaju da im nedostaje radnika, no mladima prvi susret s tržištem rada često znači pregledavanje oglasa u kojima se, uz diplomu i odgovarajuće vještine, traži i prethodno iskustvo, čak i kada je riječ o početničkim pozicijama.
S tom se situacijom susrela i mlada diplomantica Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije koja je na Redditu potražila savjet nakon neuspješnih prijava za posao. „Mučim se s pronalaskom prvog posla nakon faksa”, a u raspravi su joj se javili i drugi sa sličnim iskustvima, a mnogi su prvi posao pronašli tek nakon godinu dana intenzivnog traženja.
Da problem nije samo pojedinačan, pokazuju i podaci Hrvatske gospodarske komore. Prema istraživanju objavljenom 2025., 27 posto ispitanih mladih osoba bez radnog iskustva navelo je da im je za pronalazak posla trebalo više od godinu dana. U istraživanju za 2026. godinu 28 posto ispitanika navelo je da poslodavci traže više godina iskustva nego što ih imaju, a 38 posto da nakon prijave nisu dobili ni poziv na razgovor. Ti se podaci istraživanja odnose na širu skupinu ispitanika, a ne samo na mlade.
U Nizozemskoj rade tijekom školovanja, u Hrvatskoj znatno rjeđe
Koliko se iskustva s radom razlikuju među europskim državama, pokazuje Eurostatova analiza objavljena u siječnju 2026. godine. Tijekom 2024. u Europskoj uniji 25,4 posto mladih u dobi od 15 do 29 godina istodobno je radilo i sudjelovalo u formalnom obrazovanju. U Hrvatskoj je taj udio iznosio samo 6,4 posto, čime smo se našli među tri države EU s najmanjim udjelom mladih koji kombiniraju rad i školovanje.
| Država | Mladi koji rade tijekom školovanja |
|---|---|
| Nizozemska | 74,3 % |
| Danska | 56,4 % |
| Njemačka | 45,8 % |
| Prosjek EU | 25,4 % |
| Hrvatska | 6,4 % |
Izvor: Eurostat, podaci za 2024., mladi od 15 do 29 godina u formalnom obrazovanju.
To ne znači da nizozemski ili danski studenti automatski pronalaze bolje poslove niti da hrvatski mladi ne žele raditi. Razlike proizlaze i iz organizacije obrazovanja, dostupnosti poslova te načina na koji su školovanje i rad povezani. Ipak, podaci otvaraju pitanje koliko iskustva mladi u Hrvatskoj uopće mogu steći prije nego što se od njih počne očekivati da ga imaju.
Istraživanje Agencije za znanost i visoko obrazovanje, objavljeno 2025. godine, pokazuje da su diplomanti koji su već radili tijekom studija imali povoljnije ishode na tržištu rada. No nisu svi u jednakoj poziciji. Netko tijekom studija stječe iskustvo u struci, a netko radi sasvim drugi posao kako bi mogao platiti stanarinu i osnovne troškove.
Prvi posao bez iskustva: Nije samo pitanje plaće
Težak početak karijere može imati posljedice i izvan radnog mjesta. Prema Eurostatovim podacima za 2025., mladi u Hrvatskoj roditeljski dom napuštaju u prosjeku s 31,5 godina, najkasnije u Europskoj uniji. Prosjek EU iznosi 26,3 godine, dok se u Danskoj mladi osamostaljuju s prosječno 21,8 godina.
Na te razlike utječu cijene nekretnina, najamnine, plaće i obiteljske navike, pa ih nije moguće pripisati samo mogućnostima zapošljavanja. Ipak, stabilnost zaposlenja i visina primanja važni su čimbenici pri donošenju odluke o samostalnom životu, osobito u gradovima u kojima stanovanje odnosi velik dio početničke plaće. Hrvatskom gospodarstvu nedostaju radnici, a istodobno dio mladih teško dolazi do prve prilike.
Postoje i načini da prvi posao bude dostupniji onima bez radnog iskustva. Hrvatski zavod za zapošljavanje u 2026. sufinancira zapošljavanje pripravnika i mladih do 29 godina, pri čemu poslodavci mogu dobiti potporu za dio troška njihove plaće. Za visokoobrazovanog početnika ona može iznositi do 870 eura mjesečno, uz ispunjavanje propisanih uvjeta.
To znači da poslodavac koji razmišlja o zapošljavanju početnika ne mora nužno sam snositi cjelokupan trošak njegova uvođenja u posao. Naravno, financijska potpora ne može zamijeniti mentora, kvalitetnu praksu ili spremnost tvrtke da uloži vrijeme u novog zaposlenika, ali može olakšati odluku o zapošljavanju. Za mlade koji tek ulaze na tržište rada posebno je zanimljivo što se potpora ne odnosi samo na osobe koje nikada nisu radile. Jedna od ciljanih skupina obuhvaća nezaposlene mlade do 29 godina, neovisno o prethodnom stažu osiguranja.
Postoje i tvrtke koje iskustvo mladima omogućuju prije nego što dobiju diplomu. Ericsson Nikola Tesla svake godine angažira više od 300 studenata STEM područja, a prema podacima kompanije većina njih nastavlja raditi ondje i nakon studija. Studenti dobivaju mentore, uključuju se u stvarne projekte i mogu sudjelovati u plaćenom Summer Campu.
Najtraženija zanimanja: Liječnici, farmaceuti, logopedi, građevinari
Sličan model razvija Infobip, koji kroz programe stručne prakse studentima završnih godina omogućuje rad u timu uz mentora, dok KONČAR studentima strojarstva nudi stipendije, mogućnost izrade diplomskog rada na industrijskim projektima i potencijalno pripravničko zaposlenje nakon završetka fakulteta. A koja se zanimanja najviše traže? HZZ je za 2026. među deficitarnim studijima na nacionalnoj razini izdvojio medicinu, farmaciju, elektrotehniku, računarstvo, strojarstvo, građevinarstvo, matematiku, fiziku, logopediju i rehabilitaciju.
MTT WORK CHECK
Znaš li da preko EURES-a možeš tražiti prvi posao i stručnu praksu u drugim državama EU? Program EURES Targeted Mobility Scheme u određenim slučajevima nudi i financijsku potporu za odlazak na razgovor za posao, preseljenje ili učenje jezika. Uvjeti ovise o programu i tvojoj situaciji.
