Prije nego što je osnovao DeepMind, prije nego što ga je kupio Google i desetljećima prije nego što će dobiti Nobelovu nagradu za kemiju, Demis Hassabis bio je dječak iz sjevernog Londona koji je toliko dobro igrao šah da je novcem osvojenim na turnirima kupio svoje prvo računalo. Imao je osam godina. Taj ZX Spectrum neće ga odvesti samo prema programiranju nego prema pitanju kojim će se baviti cijeli život: kako ljudski mozak uči, razmišlja i rješava probleme i može li stroj naučiti raditi isto?
Danas je Hassabis jedan od najutjecajnijih ljudi u razvoju umjetne inteligencije i CEO Google DeepMinda. Njegov AlphaFold promijenio je način na koji znanstvenici proučavaju proteine, a 2024. Hassabis i John Jumper za taj su rad dobili Nobelovu nagradu za kemiju. No put do Stockholma nije počeo na elitnom američkom sveučilištu ni u bogatoj tehnološkoj obitelji. Počeo je u državnoj školi u Londonu, za šahovskom pločom.
Roditelji su držali trgovinu igračaka, otac je pisao pjesme
Hassabis je rođen 1976. u Londonu. Otac mu je ciparski Grk, a majka kineskog podrijetla iz Singapura. Otac je bio pjevač i kantautor, a roditelji su jedno vrijeme zajedno vodili trgovinu igračaka u londonskom Finchleyju. Hassabis je najstariji od troje djece i, za razliku od budućeg nobelovca, ostatak obitelji nije bio posebno okrenut matematici i tehnologiji.
Obitelj nije živjela u svijetu privatnih laboratorija, skupih računala i tehnoloških veza. Hassabis je išao u državnu školu, a šah je vrlo brzo postao ozbiljan dio njegova djetinjstva. Naučio ga je s četiri godine gledajući oca i ujaka kako igraju. Otac mu je dopustio da pokuša, a prema Hassabisovu prisjećanju, samo nekoliko tjedana poslije već je pobjeđivao odrasle. S pet godina počeo je igrati na nacionalnim natjecanjima, sa šest osvojio londonsko prvenstvo do osam godina, a s devet je bio kapetan engleske reprezentacije do 11 godina.
Takav talent donio je i nešto što obično izostane iz priča o „čudu od djeteta“ – pritisak. Hassabis je odrastao brzo, okružen starijim igračima i stalnim natjecanjem. Šah ga je naučio unaprijed razmišljati o posljedicama odluka, ali ga je počelo zanimati i nešto dublje.
„Bio sam introvertirano, zamišljeno dijete, uvijek sam pokušavao shvatiti kako stvari funkcioniraju“, prisjetio se. Dok je igrao, počeo se pitati kako njegov mozak uopće pronalazi poteze: „Počneš razmišljati o razmišljanju.“
Demis Hassabis prvo računalo kupio je novcem od šaha
S osam godina pobijedio je američkog mladog šahista Alexa Changa u meču 3:1 i osvojio 200 funti. Tim je novcem kupio ZX Spectrum. Računalo ga je ubrzo počelo zanimati više od samog šaha. Na treninzima je igrao protiv ranih šahovskih računala, ali umjesto da samo pokušava pronaći način kako ih pobijediti, fascinirao ga je program koji se nalazio iza njih.
„Sjećam se koliko me fasciniralo da je netko uspio programirati neživi komad plastike da igra šah“, ispričao je Nobelovu odboru. Dok je trebao vježbati šahovska otvaranja, pokušavao je shvatiti kako radi program Počeo je sam učiti programirati, a njegova opsesija igrama polako se pretvarala u interes za umjetnu inteligenciju.
„Moje zanimanje za znanost i AI počelo je s igrama“, rekao je mnogo godina poslije.
Sa 17 godina radio je na Theme Parku
Školu je završio dvije godine ranije od svojih vršnjaka, ali bio je premlad da odmah krene na Cambridge. Godinu čekanja nije proveo odmarajući. Zaposlio se u studiju Bullfrog Productions i sa 17 godina radio na Theme Parku, simulaciji u kojoj igrač gradi zabavni park, dok virtualni posjetitelji reagiraju na njegove odluke.
„Napisao sam Theme Park kada sam imao 17. Bio je to vjerojatno moj prvi veliki uspjeh“, rekao je Hassabis. Upravo ga je način na koji su virtualni likovi reagirali na ponašanje igrača uvjerio da se želi ozbiljno baviti umjetnom inteligencijom. Nakon Cambridgea radio je u industriji videoigara i osnovao Elixir Studios. Nije sve uspjelo. Kompanija se na kraju zatvorila, a Hassabis je kasnije priznao da su neke njihove ideje bile preambiciozne za tehnologiju koja je tada postojala.
„Imao sam puno uspjeha, ali i neuspjeha“, rekao je. Upravo neuspjeh danas smatra važnim dijelom znanstvenog i poduzetničkog rada jer te prisiljava da shvatiš što nije funkcioniralo i pokušaš ponovno.
Iz gaminga je otišao proučavati ljudski mozak
Nakon industrije videoigara napravio je prilično neobičan potez: vratio se na fakultet i doktorirao kognitivnu neuroznanost na University College Londonu.
Hassabisa je zanimalo kako funkcioniraju pamćenje, mašta i ljudska inteligencija. Ideja je bila logična: želiš li jednog dana napraviti inteligentniji stroj, korisno je prvo razumjeti najbolji inteligentni sustav koji poznajemo, ljudski mozak.
Godine 2010. sa Shaneom Leggom i Mustafom Suleymanom osnovao je DeepMind. Google ga je kupio 2014., a dvije godine poslije AlphaGo je pobijedio Leeja Sedola, jednog od najboljih igrača Goa na svijetu. DeepMind je zatim razvio AlphaZero, koji je samostalnim igranjem dosegnuo nadljudsku razinu u šahu, Gou i shogiju. Šah kojim je Hassabis počeo kao četverogodišnjak tako se ponovno pojavio u njegovoj karijeri, ali ovoga puta kao poligon na kojem je testirao koliko daleko strojevi mogu naučiti.
Igre su bile trening. Pravi cilj bila je znanost
Hassabis nije želio napraviti tehnologiju koja će samo pobjeđivati ljude u igrama. DeepMind je nakon toga umjetnu inteligenciju usmjerio prema jednom od velikih problema biologije: predviđanju trodimenzionalne strukture proteina. Rezultat je bio AlphaFold2. Sustav je omogućio predviđanje strukture gotovo svih poznatih proteina, a koristi se u istraživanjima lijekova, bolesti i okolišnih tehnologija. Za taj su rad Hassabis i John Jumper 2024. dobili Nobelovu nagradu za kemiju.
„Razlog zbog kojeg sam cijelu karijeru posvetio AI-ju jest to što vjerujem da može biti ultimativni alat koji će pomoći znanosti“, rekao je Hassabis.
Kada je stigao poziv iz Stockholma, čovjek koji je cijeli život planirao nekoliko poteza unaprijed nije imao pripremljenu reakciju.
„Bio sam u potpunom šoku cijeli dan. Djelovalo je nestvarno, gotovo kao san“, rekao je. Nobel je nazvao ostvarenjem sna koji je imao još kao dječak dok je čitao o velikim znanstvenicima.
A proslavio ga je prilično prikladno. Već sljedeće večeri našao se s prijateljima i nekima od najboljih svjetskih šahista, među kojima je bio Magnus Carlsen, te do kasno u noć igrao šah i poker.Gotovo četrdeset godina nakon što je kao klinac počeo igrati šah, opet je završio za šahovskom pločom. Samo što je između dvije partije stigao promijeniti gaming, umjetnu inteligenciju i biologiju i osvojiti Nobelovu nagradu.
AI U 3 MINUTE
Hassabisov put nije bio pravocrtan: šah, gaming, neuroznanost, AI pa biologija. Njegova prednost nije bila u tome što je s 18 godina pogodio „posao budućnosti“, nego što je znanje iz jednog područja stalno nosio u sljedeće. U svijetu u kojem se tehnologija mijenja brže od naziva poslova, možda je upravo sposobnost povezivanja različitih znanja skill koji najsporije zastarijeva.
