Najam za studente svake je godine sve skuplji, a mladi u Hrvatskoj iz roditeljskog doma odlaze prosječno s 31,5 godina, najkasnije u Europskoj uniji. Početak akademske godine ponovno je otvorilooooo vječno pitanje, koliko je mladima uopće dostupan stan za samostalan život. Pogledali smo što se nudi u najvećim hrvatskim gradovima, Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, koje kvartove studenti najviše traže i mogu li stan rentati sami ili s cimerom.
Ne treba joj 50 kvadrata, smart home ni najnovija perilica.
Nakon šest godina provedenih u studentskom domu i još dvije u unajmljenom stanu na Trešnjevci, mlada Zagrepčanka ponovno traži stan. Radi na fakultetu, kreće na doktorski studij iz STEM područja, a dosadašnji budžet za najam od 500 eura povećala je za još stotinu.
Ono što za 600 eura pronalazi opisala je ovih dana na Redditu: uglavnom stanove do 32 četvorna metra na rubnim dijelovima Zagreba ili suteren u centru. Želi odvojenu spavaću sobu, održavan i čist stan, bez dotrajalog namještaja i kupaonice u koju se desetljećima nije ulagalo.
„Ne treba mi 50 kvadrata, smart home ili najnovija Samsungova perilica”, napisala je.
Mladi u Hrvatskoj tijekom 2025. roditeljski su dom napuštali prosječno s 31,5 godina, najkasnije u Europskoj uniji, kažu podaci Eurostata. Prosjek EU-a je 26,3 godine, u Finskoj se odlazi s 21,4, a u Danskoj s 21,8 godina. Cijena najma nije jedino objašnjenje tako kasnog osamostaljivanja, ali početak nove akademske godine dobro pokazuje s kakvim se tržištem susreću mladi koji pokušavaju pronaći prvi stan.
Zagreb: Za 600 eura bira se između kvadrata, lokacije i stanja stana
Zagreb ima najveću ponudu među hrvatskim studentskim gradovima, ali najveća je potražnja upravo za manjim stanovima u tramvajskoj zoni i na lokacijama s kojih se do fakulteta ili posla ne putuje sat vremena.
U Eurovilli, agenciji za nekretnine, među lokacijama koje studenti najčešće traže izdvojili su Trešnjevku, Trnje, Maksimir i Donji grad, Dubravu uz tramvaj te Siget, Sopot, Vrbik i Cvjetno naselje. Zajednički nazivnik nije prestiž adrese, nego blizina fakulteta i dobra povezanost javnim prijevozom.
Stanovi koji spoje dobru lokaciju, pristojno stanje i prihvatljivu cijenu ne zadržavaju se dugo na tržištu. Budžet od 600 eura zato u Zagrebu najčešće podrazumijeva kompromis: manje kvadrata, udaljeniju lokaciju ili stan u koji se dulje vrijeme nije ozbiljnije ulagalo.
Gdje studenti najčešće traže stan u Zagrebu
| Područje | Prednost | Na što računati |
|---|---|---|
| Trešnjevka | tramvaj, sadržaji, dobra povezanost | velika potražnja |
| Vrbik i Cvjetno | SC i više fakulteta u blizini | povoljniji mali stanovi brzo odlaze |
| Trnje | blizina centra i fakulteta | velike razlike u stanju nekretnina |
| Maksimir | tramvaj i fakulteti na istoku grada | tražena lokacija drži cijenu |
| Dubrava uz tramvaj | veći izbor izvan centra | udaljenija od fakulteta na zapadu |
| Siget i Sopot | dobra prometna povezanost | dulje putovanje prema centru |
U takvoj ponudi cimer ponovno postaje ozbiljna opcija i nakon studentskih godina. Udružena dva budžeta otvaraju ponudu većih i bolje uređenih stanova na lokacijama koje bi jednoj osobi bile preskupe.
Za studente koji ne dobiju mjesto u domu privatni najam donosi još jednu stavku. Državna subvencija za smještaj kod privatnog stanodavca u akademskoj godini 2026./2027. iznosi 60 eura mjesečno, a za Zagreb je određena kvota od 800 subvencija, uz dodatne kapacitete zbog obnove dijela studentskih domova.
Split: Nije samo pitanje cijene nego i datuma iseljenja zbog sezone
U Splitu ista cijena može značiti potpuno različite uvjete najma. Garsonijere se nude oko 600 eura, ali kod dijela stanova namijenjenih studentima uz cijenu stoji još jedan važan podatak odnosno datum do kojeg se u njima može ostati.
Stan može biti dostupan od listopada do lipnja ili početka srpnja, nakon čega se vraća u turistički najam. Veća kvadratura i povoljnija cijena tako ne znače nužno i sigurnost stanovanja tijekom cijele godine.
Koliki je pritisak na dugoročni najam opisao je krajem ljeta jedan korisnik Reddita koji je tražio stan u Splitu. Prema njegovu iskustvu, jednom se najmodavcu u manje od 24 sata javilo više od 60 zainteresiranih, od kojih je petnaestak pozvao na razgledavanje. Kod drugog stana dobio je poruku sat vremena nakon razgledavanja da je nekretnina već iznajmljena.
U splitskim grupama za najam studenti za cijeli stan nude 600 do 700 eura, dok se kod traženja sobe ili stana s cimerima cifre kreću oko 300 eura po osobi. Posebno su tražene lokacije u blizini Kampusa. Split tako ima problem koji se iz prosječne cijene teško vidi. Student može pronaći stan koji ulazi u njegov budžet i tek potom shvatiti da iz stana mora izaći prije ljeta.
Rijeka: Mali stanovi za najam za studente pod najvećim pritiskom
U Rijeci su najtraženije upravo garsonijere i manji jednosobni stanovi, dok se kod većih stanova otvara znatno više prostora za dijeljenje troškova. Studentima su posebno zanimljivi Trsat zbog blizine Kampusa te centar, Brajda, Turnić i Zamet. Lokacija pritom ima dodatnu težinu zbog konfiguracije grada i vremena potrebnog za svakodnevni put do fakulteta.
U aktualnoj ponudi mogu se pronaći veći stanovi namijenjeni dvjema ili trima osobama, pri čemu svatko ima svoju sobu. Za dio studenata to je financijski prihvatljivija opcija od samostalnog najma garsonijere, posebno na lokacijama bližim fakultetima. Rijeka je tako negdje između Zagreba i Osijeka: mali stan za samostalan život postaje sve skuplji, dok veći stan s cimerima još može ostati unutar studentskog budžeta.
Osijek: Najjeftiniji grad s odličnom ponudom
Osijek je i dalje cjenovno najpovoljniji, ali ni ondje svaki stan ne čeka dugo na najmoprimca.Duško Grgur, vlasnik German Nekretnina i predsjednik Strukovne skupine poslovanja nekretninama pri HGK-u, ovih je dana opisao dva stana od po 55 četvornih metara koja je imao u ponudi. Jedan se nalazio u Pejačevićevoj ulici, drugi na Vijencu Paje Kolarića, a za oba se tražilo 550 eura mjesečno. Oba je po punoj traženoj cijeni uzeo prvi najmoprimac koji ih je došao pogledati.
Prema Grgurovu iskustvu, na osječkom tržištu nedostaje upravo garsonijera, jednosobnih i dvosobnih stanova. Većih ima više: stanovi od 60 do 65 četvornih metara nude se oko 600 eura, dok se oni od približno 70 kvadrata kreću oko 700 eura. Razlika prema Zagrebu posebno se vidi upravo u kvadraturi. Budžet koji u Zagrebu ulazi u segment vrlo malih stanova u Osijeku već otvara ponudu stanova od pedesetak i više četvornih metara.
Što se danas može očekivati za 600 eura
| Grad | Što se može očekivati | Glavni problem |
|---|---|---|
| Zagreb | mali stan ili povoljniji stan dalje od centra | odnos lokacije, kvadrature i stanja |
| Split | garsonijera ili veći stan izvan turističke sezone | sezonalnost i mala ponuda dugoročnog najma |
| Rijeka | mali stan ili veći stan za dijeljenje | pritisak na garsonijere i jednosobne stanove |
| Osijek | osjetno veća kvadratura nego u ostala tri grada | nedostatak manjih stanova koje studenti najviše traže |
Riječ je o aktualnim traženim cijenama i primjerima s tržišta, a ne o prosjeku cijena po kojima su ugovori na kraju sklopljeni.
Slabiji položaj mladih na tržištu rada
Eurostatova statistika ne govori da su najamnine razlog zbog kojeg mladi u Hrvatskoj roditeljski dom napuštaju kasnije. Pokazuje, međutim, još jednu važnu razliku među državama. U zemljama u kojima se mladi ranije osamostaljuju zaposlenost osoba od 20 do 29 godina uglavnom je viša, dok Hrvatska pripada skupini zemalja s kasnijim odlaskom i slabijim položajem mladih na tržištu rada.
Iza hrvatskih 31,5 godina nalaze se posao, primanja, dostupnost stanova, obiteljske okolnosti i mogućnost da se trošak stanovanja uklopi u mjesečni budžet. Tržište najma samo je jedan dio te priče, ali vrlo vidljiv upravo u rujnu, kada velik broj studenata istodobno traži iste stvari: mali stan, dobru vezu s fakultetom, cijenu koju mogu podnijeti i mogućnost da u njemu ostanu tijekom cijele akademske godine.
