Oni su najmlađi milijarderi na svijetu, Brendan Foody, Adarsh Hiremath i Surya Midha upoznali su se još u školskom debatnom timu u Kaliforniji, a 2023. pokrenuli su kompaniju koja je trebala povezivati programere s poslodavcima. Samo dvije godine poslije njihova je ideja vrijedila 10 milijardi dolara, a svaki od trojice osnivača oko 2,2 milijarde. S 22 godine postali su najmlađi self-made milijarderi na svijetu i srušili rekord Marka Zuckerberga, koji je u klub milijardera ušao s 23.
Trojica Amerikanaca iz San Francisco Bay Area poznaju se još iz školskih dana i debatnih natjecanja. Odrasli su praktički u dvorištu Silicon Valleyja, a sva trojica djeca su softverskih inženjera. Hiremath i Midha sinovi su indijskih imigranata, a razgovori o nejednakostima na tržištu rada kasnije su postali jedan od razloga zbog kojih su pokrenuli Mercor. Njihova priča ima još jedan detalj koji dobro opisuje novu tehnološku zlatnu groznicu: nisu se obogatili tako što su napravili novi ChatGPT. Pronašli su ono što kompanijama koje razvijaju takve sustave očajnički treba – ljudsko znanje.
„Definitivno je ludo. Djeluje vrlo nestvarno“, rekao je Foody Forbesu nakon što su sva trojica postala milijarderi. Rezultat je, priznao je, daleko iznad svega što su zamišljali kada su dvije godine ranije pokretali Mercor.
Od platforme za zapošljavanje do kompanije vrijedne 10 milijardi dolara
Mercor je osnovan 2023. kao platforma koja je tehnologijom trebala ubrzati zapošljavanje. Ideja je bila koristiti AI za intervjuiranje i procjenu kandidata te ih zatim povezivati s kompanijama koje traže njihove vještine. Trojica osnivača tada nisu imala ni ozbiljno iskustvo klasičnog zaposlenja. Forbes je njihov prvi posao opisao upravo kao startup koji su sami osnovali.
Onda su uočili puno veće tržište. Kompanijama koje razvijaju najnaprednije modele ne trebaju samo čipovi, serveri i podaci. Trebaju im liječnici, pravnici, financijski stručnjaci, programeri, znanstvenici i drugi eksperti koji mogu modelima prenijeti znanje i procjenjivati njihove odgovore. Mercor je postao posrednik između tih stručnjaka i vodećih tehnoloških kompanija, među čijim su klijentima OpenAI i Anthropic.
Foody tvrdi da upravo tu ljudi još uvijek imaju veliku prednost pred strojevima. AI, napisao je prošle godine, još ima problema sa suptilnostima koje određuju kvalitetu stvarnog rada, vaganjem između različitih opcija, razumijevanjem namjere i procjenom što uopće treba napraviti, a ne samo što je moguće napraviti. Paradoks je prilično dobar: najmlađi milijarderi tehnološkog booma obogatili su se na činjenici da strojevima još uvijek trebaju ljudi.
Ljudsko znanje postalo je ozbiljan biznis
Mercor danas angažira desetke tisuća vanjskih stručnjaka koji pomažu trenirati modele. Krajem 2025. kompanija je navodila da njezini stručnjaci zajedno zarađuju više od milijun dolara dnevno, dok je Business Insider nešto kasnije izvijestio o više od 1,5 milijuna dolara dnevnih isplata za više od 30.000 suradnika. Među njima nisu samo programeri. Riječ je o ljudima iz financija, medicine, prava i drugih stručnih područja čiji je posao naučiti modele nijansama i prosudbi koje nije jednostavno pronaći u postojećim bazama podataka.
„Znanje se prenosi s jedne osobe na drugu. Učenici uče od učitelja, zaposlenici od menadžera, šegrti od majstora. Napredak se događa kroz ljude“, napisao je Foody objašnjavajući poslovnu ideju Mercora.
Upoznali su se u debatnom klubu, sad su najmlađi milijarderi
Njihova priča nije počela u Silicon Valley garaži. Hiremath i Midha upoznali su se još kao djeca na debatnim natjecanjima, a Foodyja su upoznali kroz srednjoškolski debatni tim u Bay Area. Kasnije su krenuli na prestižna američka sveučilišta, ali sva trojica odustala su od studija kako bi se potpuno posvetila Mercoru i ubrzo su postali najmlađi milijarderi na svijetu.
Postali su i Thiel Fellows, dio programa investitora Petera Thiela koji mladim poduzetnicima daje financijsku potporu kako bi radili na vlastitim projektima umjesto da nastave klasičnim akademskim putem. No njihove milijarde ipak treba staviti u tržišnu perspektivu. Iako su najmlađi milijarderi, nitko od njih nema 2,2 milijarde dolara na računu. Forbes njihove neto vrijednosti procjenjuje prvenstveno prema približno 22-postotnim vlasničkim udjelima koje svaki drži u privatnoj kompaniji. Vrijednost Mercora raste – raste njihovo bogatstvo. Ako valuacija padne, padaju i njihove milijarde na papiru.
Priča ima i puno manje glamuroznu stranu
Mercorov model otvara neugodno pitanje: što se događa kada stručnjaci svojim znanjem treniraju sustave koji bi jednog dana mogli automatizirati dio njihova vlastitog posla? The Verge je ove godine razgovarao s ljudima iz područja novinarstva, prava, obrazovanja i drugih područja koji rade upravo takve poslove. Za dio njih posao je dobro plaćen i intelektualno zanimljiv, ali projekti mogu biti kratki i nesigurni, a suradnici ne znaju koliko će dugo njihov rad biti potreban.
Mercor se već suočio i s kritikama dijela vanjskih suradnika nakon završetka jednog projekta i ponude novih poslova po nižim satnicama. Kompanija je odgovorila da je riječ o privremenom projektnom radu te da je takva priroda angažmana bila komunicirana unaprijed. To je važan drugi dio priče o mladim milijarderima. Tehnološki boom stvara nova bogatstva nevjerojatnom brzinom, ali istodobno mijenja tko radi, kako radi i koliko je taj posao siguran.
Njihovo bogatstvo moglo bi se opet udvostručiti
Mercor zasad ne usporava. U srpnju 2026. Forbes je objavio da kompanija pregovara o novoj investicijskoj rundi od oko 500 milijuna dolara uz potencijalnu valuaciju od čak 20 milijardi dolara. Ako bi se runda zaključila pod tim uvjetima, Forbes procjenjuje da bi vrijednost udjela svakog osnivača mogla dosegnuti oko 4,3 milijarde dolara. Pregovori, naravno, ne znače da će ta valuacija doista biti ostvarena. I upravo je tu najzanimljiviji dio njihove priče za Gen Z. Foody, Hiremath i Midha nisu pokušali napraviti bolji model od OpenAI-ja ili Googlea. Pronašli su problem koji je nastao zato što takvi modeli postoje.
AI U 3 MINUTE: NE MORAŠ NAPRAVITI SLJEDEĆI CHATGPT
Mercorova trojka postala je milijarderska ne zato što je izmislila novi veliki AI model, nego zato što je pronašla ono što tim modelima nedostaje kvalitetno ljudsko znanje. To je možda korisnija startup lekcija od pokušaja pogađanja „sljedećeg velikog AI-ja“. Svaka velika tehnologija stvara nove probleme oko sebe: treba energiju, hlađenje, podatke, stručnjake, sigurnost i nove proizvode. Za vrijeme zlatne groznice nisu se obogatili samo oni koji su pronašli zlato. Netko je jako dobro zarađivao i prodajući lopate.
