Kako postići dobar “work life balance” kojem svi težimo? Gen Z ne sanja nužno o uredu od devet do pet, tituli direktora i životu podređenom karijeri. Deloitteovo globalno istraživanje više od 23.000 pripadnika Gen Z i milenijalaca pokazalo je da samo šest posto pripadnika Gen Z kao glavni cilj karijere navodi dolazak na vodeću poziciju. Važniji su im ravnoteža između posla i privatnog života, financijska sigurnost i osjećaj da posao koji rade ima smisla.
No postoji zanimljiv paradoks. Iako žele više života izvan posla, Gen Z ga često ponovno ispuni radom. Čak 70 posto pripadnika Gen Z u Deloitteovu istraživanju kaže da barem jednom tjedno razvija nove vještine kako bi napredovali u karijeri, a 67 posto to radi i izvan radnog vremena, prije ili nakon posla te slobodnim danima. Nakon posla počinju online tečaj, “side hustle”, trening, hodanje s minimalno 10.000 koraka, učenje jezika, networking i rad na sebi. Čak je i odmor postao nešto što treba „dobro iskoristiti“.
Generacija koja želi život izvan posla
Deloitteovi rezultati pokazuju generaciju Z koja je ambiciozna, ali uspjeh ne definira samo funkcijom na vizitki. Čak 89 posto ispitanih pripadnika Gen Z smatra osjećaj svrhe važnim za zadovoljstvo poslom i vlastitu dobrobit, dok ih 41 posto kaže da je posao važan dio njihova identiteta.
Istodobno žele fleksibilnost i vrijeme za život, tri četvrtine pripadnika Gen Z i milenijalaca pokazalo je interes za smanjenje radnih sati, uz modele poput fleksibilnog radnog vremena i četverodnevnog radnog tjedna.
I putovanja su važan dio te priče. Istraživanje turističke organizacije Fáilte Ireland među mladima od 18 do 28 godina pokazalo je da Gen Z u prosjeku putuje tri puta godišnje, dok dvije trećine traži pristupačnije opcije kako bi kontrolirali troškove. U Hrvatskoj je 2025. barem na jedno privatno putovanje s noćenjem otišlo 56,9 posto stanovnika starijih od 15 godina, iako Državni zavod za statistiku taj podatak ne izdvaja posebno za Gen Z. Slobodno vrijeme je izuzetno važno za mentalno zdravlje.
Kad i slobodan dan dobije to-do listu
Subota bez plana nekad je jednostavno značila odmor. Danas lako mnogima izgleda kao propuštena prilika. Trebalo bi trenirati, pročitati knjigu, otići na brunch, napraviti meal prep, srediti stan, naučiti nešto novo i možda još snimiti dovoljno dobar sadržaj da slobodan dan izgleda kao slobodan dan. Tu nastaje ono što se često naziva „leisure guilt“, odnosno osjećaj krivnje kada vrijeme ne koristimo produktivno.
Istraživanja pokazuju da čak i aktivnosti koje biramo za zabavu mogu završiti osjećajem krivnje. Novije istraživanje “binge-watchinga” pokazalo je da digitalne generacije, među kojima su Gen Z i milenijalci, češće prijavljuju odgađanje obaveza, gubitak sna i osjećaj krivnje povezan s gledanjem sadržaja u komadu. Drugim riječima, moguće je provesti tri sata na kauču i svejedno se ne osjećati kao da smo se odmorili.
Scrollanje i odmor ne ideu ruku pod ruku
Psihologinja Jessica de Bloom godinama istražuje oporavak od posla. Njezina istraživanja godišnjih i kratkih odmora pokazala su poboljšanje osjećaja zdravlja i dobrobiti tijekom odmora, ali i da se pozitivan učinak nakon povratka na posao može relativno brzo izgubiti. To je važna razlika. Odmor nije samo fizičko neradanje, nego mogućnost da se psihički odmaknemo od zahtjeva koji nas troše.
Zato dva sata TikToka nakon osam sati pred laptopom ne moraju nužno napraviti ono što očekujemo od odmora. Tijelo miruje, ali pažnja i dalje skače s videa na video, poruke na poruku i notifikacije na notifikaciju. Problem nije TikTok. Problem nastaje kada svaki slobodan trenutak ponovno napunimo stimulacijom, obavezama ili pritiskom da nešto postignemo.
Work life balance: Moramo li baš stalno raditi na sebi?
Možda je upravo to najveći paradoks kulture produktivnosti. Generacija koja glasno traži bolju ravnotežu između posla i života istodobno je dobila cijelu industriju koja joj govori kako optimizirati i vrijeme izvan posla. Trening više nije samo trening, nego rezultat koji prati aplikacija. Putovanje nije samo putovanje, nego itinerary koji treba maksimalno iskoristiti. Hobi može postati side hustle, a nedjelja dan za pripremu kako bi sljedeći tjedan bio još produktivniji.
Nema ničeg lošeg u učenju, treningu ili planiranju putovanja. Problem počinje kada se pojavi osjećaj da vrijeme vrijedi samo ako smo nešto dodatno napravili.Važno je i da odmor ne pretvorimo u još jedan zadatak koji moramo savršeno odraditi. Istraživanje iz 2026. pokazalo je da radna kultura u kojoj se prekovremeni rad smatra nužnim za uspjeh može potaknuti upravo osjećaj krivnje tijekom odmora, a taj osjećaj zatim otežava oporavak.
Stručnjaci zato ne sugeriraju da svaki slobodan trenutak treba ispuniti „kvalitetnim odmorom“. Bit je u tome da se barem dio vremena stvarno mentalno odvojimo od zahtjeva posla. Istraživanja oporavka obuhvaćaju večeri, vikende, pauze i godišnje odmore, što znači da oporavak ne mora čekati dva tjedna godišnjeg, može biti i dio svakodnevice.
LIFE CHECK
Trening. 10.000 koraka. Brunch. Shopping. Meal prep. Serija koju „moraš pogledati“. Nedjeljom priprema za novi tjedan. Ako ti i vikend izgleda kao to-do lista, možda problem nije u tome što se ne znaš odmarati, nego što je i odmor postao posao. Sljedeći slobodan dan probaj ostaviti dva sata bez rasporeda. Bez plana što u to vrijeme “moraš dobiti”. Ako ti to zvuči teže nego trening, upravo smo pronašli poantu ovog teksta.
