Generacija Z štedi više nego što stereotipi sugerirajuGeneracija Z štedi više nego što stereotipi sugeriraju. Istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da čak 76 posto tinejdžera već odvaja novac, dok gotovo tri petine mladih, koji imaju više od 18 godina, planira mjesečni budžet. No postoji i druga strana priče: 71 posto mladih u istraživanju Money Tik Talka priznaje impulzivnu potrošnju, a većinu informacija o novcu traže na društvenim mrežama.
Kako onda Gen Z u Hrvatskoj zapravo štedi i troši? Mladi danas imaju mobilno bankarstvo, aplikacije za praćenje troškova i ulaganje dostupno u nekoliko klikova, ali istodobno žive u vremenu visokih troškova života i gotovo neprekidnih poticaja na kupnju. Podaci HUB-a, Hanfe i Money Tik Talka pokazuju generaciju koja želi financijsku sigurnost i sve ranije razmišlja o novcu, ali još traži način kako dobre namjere pretvoriti u dobre financijske navike.
Tri od četiri hrvatska tinejdžera već štede
Navika štednje generacije Z počinje puno prije prve plaće. Istraživanje Hrvatske udruge banaka i Štedopisa na 1011 tinejdžera u dobi od 13 do 19 godina pokazalo je da čak 76 posto njih štedi, što je pet postotnih bodova više nego 2020. Još 77 posto ispitanih pokazalo je relativno visoko razumijevanje vremenske vrijednosti novca i utjecaja inflacije.
Rezultati su zanimljivi jer pokazuju da džeparac, prvi honorar ili novac od studentskog posla nisu samo prilika za trošenje. Marina Ralašić, predsjednica Štedopisa, nakon istraživanja naglasila je da se financijska pismenost povećava kada edukacija nije jednokratna, nego se o novcu sustavno razgovara tijekom školovanja.
I to je možda važnije od toga zna li netko sa 17 godina objasniti što je ETF. Ako se navika da dio novca ne mora odmah biti potrošen stvori prije prve plaće, puno ju je lakše zadržati kada na račun počnu sjedati ozbiljniji iznosi.
Kako štedi generacija Z: Znaju više o novcu, ali vole i trošiti
Hanfino istraživanje među tisuću mladih građana u dobi od 20 do 35 godina pokazalo je prosječnu financijsku pismenost od 61 posto, šest postotnih bodova više u odnosu na usporedive rezultate iz 2019. Međutim, upravo je komponenta odnosa prema novcu bila slabija, što Hanfa povezuje s većom usmjerenošću mladih prema potrošnji nego prema štednji.
To nije nužno kontradikcija. Netko može znati da treba imati rezervu za nepredviđene troškove, razumjeti inflaciju i pratiti stanje računa, a svejedno kupiti tenisice koje nije planirao. MTT istraživanje u kojem 71 posto mladih priznaje impulzivnu potrošnju pokazuje koliko je granica između financijskog znanja i ponašanja stvarna.
Zanimljivo je da gotovo tri petine mladih od 20 do 35 godina prema Hanfinu istraživanju planira mjesečni budžet, a upravo oni pokazuju odgovornije financijsko ponašanje. Budžet pritom ne mora značiti tablicu u koju se unosi svaka kava. Dovoljno je znati koliko mjesečno odlazi na fiksne troškove, koliko na život koji želimo imati i koliko realno možemo ostaviti sa strane.
Gen Z ima financijsku prednost koju prethodne generacije nisu imale. Bankovni račun, budžet, štednja i ulaganje mogu biti na istom mobitelu. Novac se može automatski prebacivati na štednju, troškovi se mogu pratiti gotovo u realnom vremenu, a za kupnju investicijskog proizvoda više nije nužno fizički otići u banku ili brokersku kuću.
Problem jei što se na istom ekranu nalaze webshop, dostava hrane, gaming, streaming, putovanja i društvene mreže koje svakih nekoliko minuta nude nešto novo što bismo mogli kupiti.
Upravo zato 78 posto mladih iz MTT istraživanja koji financijske informacije traže na društvenim mrežama nije nevažan podatak. TikTok i Instagram mogu objasniti što je složeni prinos ili ETF, ali jednako brzo mogu stvoriti osjećaj da svi osim nas imaju bolji stan, češće putuju, nose skuplju odjeću ili upravo zarađuju na investiciji za koju su starije generacije saznale prekasno.
Gen Z je generacija koja o novcu zna više i do financijskih informacija dolazi brže, ali se svaki dan nalazi pred puno više prilika da ga potroši.
MTT MONEY CHECK: KOLIKO TE STVARNO KOŠTA IMPULZIVNA KUPNJA?
Ako 71 posto mladih priznaje impulzivnu potrošnju, vrijedi napraviti eksperiment koji nema veze s pravilom 50-30-20 ni odricanjem od kave. Otvori transakcije za posljednjih 30 dana i zbroji samo kupnje koje prije tog dana nisi planirao napraviti.Ako dobiješ 30 eura, to je 360 eura godišnje. Ako je 75 eura, govorimo o 900 eura. A 150 eura mjesečno pretvara se u 1800 eura godišnje.To je tvoj stvarni „impulse budget“. Tek kad znaš taj broj, ima smisla odlučiti treba li ga rezati – ili si ga sasvim svjesno možeš priuštiti.
