Lovro Rogulj: Svi znaju za ChatGPT, ali ovi AI alati donose prednost kad tražite posao

Dok velike kompanije restrukturiraju poslovanje, a umjetna inteligencija mijenja tržište rada, mladi koji tek započinju karijeru suočavaju se s drukčijim pravilima zapošljavanja. Istodobno, sve je više onih koji uz redovan posao žele razviti dodatni izvor prihoda, ali ne znaju odakle krenuti, koje vještine tržište traži i koliko je realno pokrenuti vlastiti posao.

O tome smo za Money Tik Talk razgovarali s Lovrom Roguljem, magistrom ekonomije, poslovnim konzultantom i mentorom za rast prihoda koji zaposlenima i malim poduzetnicima pomaže pretvoriti znanje i iskustvo u nove izvore zarade. Rogulj govori o tome zašto diploma više nije jamstvo sigurnog zaposlenja, kako se umjetna inteligencija može pretvoriti u poslovnu prednost i što je potrebno za dolazak do prvih klijenata.

Volkswagen planira smanjiti broj zaposlenih za 100.000, a Microsoft je ponudio dobrovoljni odlazak za 60.000 ljudi. Imaju li današnji diplomanti razloga za strah od tržišta rada? Kako se istaknuti među stotinama kandidata?

Mladi imaju razloga biti oprezni, ali ne i uplašeni. Tržište rada prolazi kroz duboku transformaciju i najveća je pogreška pretpostaviti da će diploma sama po sebi osigurati sigurnu i dobro plaćenu karijeru. Važno je razumjeti kontekst. Volkswagen je najavio smanjenje približno 100.000 radnih mjesta u sklopu restrukturiranja do 2030. godine, dok Microsoftov program dobrovoljnog odlaska obuhvaća približno 60.000 potencijalno prihvatljivih zaposlenika, a ne 60.000 prisilnih otkaza. Ti primjeri pokazuju kako se i najveće kompanije prilagođavaju ekonomskim i tehnološkim promjenama.

Ipak, budućnost tržišta rada nije isključivo negativna. Svjetski ekonomski forum u izvješću Future of Jobs procjenjuje da će do 2030. nastati 170 milijuna novih radnih mjesta, dok će 92 milijuna postojećih nestati ili biti zamijenjeno. To je neto rast od 78 milijuna radnih mjesta. Istodobno bi se 39 posto postojećih kompetencija moglo promijeniti ili zastarjeti. Mladima bih preporučio razvoj četiri skupine kompetencija. Prve su stručne, odnosno konkretno znanje iz financija, marketinga, prodaje, tehnologije ili drugih područja. Druge su digitalne i tehnološke kompetencije, posebno sposobnost korištenja umjetne inteligencije za povećanje produktivnosti. Treće su poslovne vještine poput prodaje, komunikacije i pregovaranja, a četvrte sposobnost prilagodbe i kontinuiranog učenja.

Prema Svjetskom ekonomskom forumu, analitičko razmišljanje ključnom kompetencijom smatra 69 posto poslodavaca. Da bi se istaknuli među kandidatima, mladima savjetujem da ne govore samo što znaju, nego da pokažu što mogu napraviti. Student ekonomije može izraditi analizu tržišta, student marketinga kampanju za stvarni brend, a student informatike funkcionalnu aplikaciju.Takvi projekti predstavljaju dokaz kompetencije, umjesto još jedne stavke u životopisu. Diploma otvara vrata, ali kompetencije, rezultati i sposobnost stvaranja vrijednosti određuju koliko ćete daleko stići u karijeri.

Danas gotovo svi u životopisu navode da znaju koristiti ChatGPT. Je li to postalo jednako kao napisati da znate Word? Koji su AI alati najtraženiji i koliko se njihovo poznavanje može naplatiti?

Poznavanje osnovnog korištenja ChatGPT-a već postaje nešto što se podrazumijeva u sve većem broju zanimanja. Navesti u životopisu da znate koristiti ChatGPT slično je kao navesti da znate koristiti Word ili internet. To je početna razina digitalne pismenosti, a ne konkurentska prednost. Postoji velika razlika između osobe koja koristi ChatGPT za pisanje e-mailova i one koja pomoću umjetne inteligencije može unaprijediti poslovni proces, smanjiti troškove ili povećati prihod.

Primjerice, zaposlenik u prodaji može koristiti AI za istraživanje potencijalnih klijenata, pripremu personaliziranih ponuda i automatizaciju komunikacije. Marketinški stručnjak može ga koristiti za istraživanje tržišta, segmentaciju kupaca i analizu kampanja. Od alata izdvojio bih ChatGPT, Claude i Gemini za istraživanje i analizu, Microsoft Copilot za uredske procese, Make i n8n za automatizaciju, Canva AI i Adobe Firefly za vizualni sadržaj te Perplexity za istraživanje informacija. Ipak, mladima ne bih preporučio da pokušavaju naučiti dvadesetak različitih alata. Korisnije je odabrati jednu poslovnu funkciju i naučiti kako je uz pomoć umjetne inteligencije obavljati kvalitetnije i učinkovitije.

Osoba koja razumije prodaju, zna definirati ciljnu skupinu, izraditi ponudu i automatizirati dio prodajnog procesa može takvu uslugu ponuditi malim i srednjim poduzetnicima. Jednostavna automatizacija može vrijediti nekoliko stotina eura, dok složeniji projekti implementacije prodajnih ili operativnih sustava mogu vrijediti 1.000 eura i više. Naravno, cijena ovisi o složenosti problema i vrijednosti koju usluga donosi klijentu. Ne prodaje se samo vrijeme potrebno za izradu usluge, nego ušteda vremena, smanjenje troškova, bolja organizacija i povećanje prihoda. Veliku prednost imat će ljudi koji mogu povezati stručnost, tehnologiju i razumijevanje poslovanja.

Na TikToku se sve više govori o zaradi od “resellinga”, “dropshippinga” i digitalnih proizvoda. Da danas imate 25 godina, laptop i 200 eura, koji biste posao pokrenuli i kako biste došli do prvih 1000 eura?

Pokrenuo bih uslužni posao koji rješava konkretan problem malih poduzetnika. Odabrao bih jednu ciljnu skupinu, primjerice privatne poliklinike, edukacijske centre ili turističke poduzetnike, i istražio što im najviše otežava poslovanje. Možda imaju kvalitetnu uslugu, ali teško dolaze do novih klijenata. Možda ulažu u društvene mreže, ali ne uspijevaju pretvoriti interes publike u prodaju. Upravo bih tu tražio poslovnu priliku.

Ponudio bih uslugu koja uključuje analizu tržišne komunikacije, definiranje ciljne skupine, razvoj sadržaja, montažu kratkih videozapisa ili unapređenje procesa prikupljanja upita. Ne bih pokušavao biti stručnjak za sve, nego bih se specijalizirao za jedan problem i jednu skupinu kupaca. U prvom tjednu razgovarao bih s najmanje 20 potencijalnih klijenata kako bih razumio njihove probleme. U drugom bih oblikovao ponudu i pripremio dva ili tri demonstracijska primjera. Treći tjedan kontaktirao bih najmanje 30 potencijalnih klijenata s konkretnim prijedlogom poboljšanja njihova poslovanja, a četvrti isporučio prve usluge i pokušao dobiti preporuke.

Financijski model bio bi jednostavan: četiri klijenta po 250 eura ili dva klijenta po 500 eura. Važno je naglasiti da prihod nije isto što i dobit te da stvarni rezultat ovisi o potražnji, kvaliteti ponude i troškovima. Ne bih odmah ulagao u oglašavanje. Prve bih klijente pokušao dobiti izravnim kontaktom, preporukama i umrežavanjem. Jedna je od najvećih pogrešaka početnika uvjerenje da prije prve prodaje moraju imati savršen logotip, web-stranicu, velik broj pratitelja i profesionalni ured.

Napravio bih suprotno: prvo pronašao problem, zatim klijenta, isporučio rezultat, a tek onda ulagao u razvoj brenda. Najbolji početni posao nije nužno onaj koji je najpopularniji na društvenim mrežama, nego onaj za koji postoji stvarna potražnja.

Ako netko uz redovan posao želi pokrenuti vlastiti biznis, što mu se više isplati, paušalni obrt, j.d.o.o. ili d.o.o.? Kako doći do prvog klijenta i koliko su važni LinkedIn, TikTok i Instagram?

U velikom broju slučajeva prvo bih razmotrio paušalni obrt, osobito za freelancere, konzultante, edukatore i druge pružatelje usluga. Njegove su prednosti jednostavnija administracija i predvidljivije oporezivanje. Moguće ga je voditi uz zaposlenje, ali treba računati i na dodatne obveze doprinosa. J.d.o.o. može biti prikladan za poslovanje kroz trgovačko društvo uz niži početni kapital, dok je d.o.o. često primjereniji poslovnim modelima s većim ulaganjima, zapošljavanjem ili partnerima. Važno je razumjeti i odgovornost za poslovne obveze. Kod obrta poduzetnik odgovara osobnom imovinom, dok trgovačko društvo načelno odgovara svojom imovinom, uz zakonske iznimke. Zato bih prije registracije preporučio razgovor s računovođom.

Ipak, pitanje prvog klijenta mnogo je važnije od pitanja pravnog oblika. Treba odgovoriti na tri pitanja: kome želite prodavati, koji konkretan problem rješavate i zašto bi netko za to bio spreman platiti? Prvi klijenti mogu doći kroz poznanstva, preporuke, stručna događanja i izravno kontaktiranje potencijalnih kupaca. LinkedIn je posebno koristan za B2B poslovanje, dok Instagram i TikTok mogu biti dobri kanali za kreativne, edukacijske i druge usluge namijenjene široj publici. Osobni brend treba graditi stručnim i korisnim sadržajem. Ipak, broj pratitelja nije mjerilo poslovnog uspjeha. Važnije je povjerenje koje ste izgradili i sposobnost pretvaranja interesa u konkretan posao.

Možete li nam navesti vlastiti primjer? Kako ste od prvih klijenata razvili posao kojim se danas bavite?

Moj je poduzetnički put počeo prepoznavanjem potrebe za kvalitetnim obrazovanjem i mentorstvom. Tako sam razvio OWL Mentor, najprije kroz individualni rad s učenicima i studentima. Prvi klijenti dolazili su zahvaljujući rezultatima i preporukama. S vremenom sam shvatio da ne prodajem samo sate rada, nego znanje, metodologiju i konkretan napredak korisnika.

Poslovanje sam postupno proširio na savjetovanje poduzetnika, prodaju i razvoj prihoda. Danas razvijam programe PODUZETNIK 360° i Formator, namijenjene poduzetnicima i pojedincima koji žele razviti dodatni izvor prihoda. Najvažnija lekcija bila mi je da nije dovoljno biti kvalitetan u onome što radite. Morate znati objasniti vrijednost svoje usluge i pronaći kupce.

Koje su najčešće pogreške mladih koji pokušavaju dodatno zarađivati ili pokrenuti posao? Gdje gube novac i vrijeme?

Najčešće se zaljube u ideju prije nego što provjere postoji li za nju potražnja. Zatim previše ulažu u web-stranicu, opremu, logotip i oglašavanje, a da još nemaju prvog klijenta. Druga je česta pogreška preniska cijena. Početnici misle da moraju biti najjeftiniji, ali tako često ostavljaju premalo prostora za troškove i razvoj. Problem je i nedostatak prodajnih aktivnosti. Ljudi tjednima pripremaju sadržaj i vizualni identitet, a pritom ne razgovaraju s potencijalnim kupcima. Mnogi stalno mijenjaju poslovne ideje ili gledaju samo prihod, zanemarujući dobit i novčani tok. Iz vlastitog sam iskustva naučio da kvalitetna usluga bez jasne ponude i sustavnog dolaska do klijenata često ostaje neprepoznata. Prije većeg ulaganja postavio bih jednostavno pitanje: imamo li dokaz da je netko spreman platiti za ono što nudimo?

Za kraj, kojih biste pet konkretnih savjeta dali mladoj osobi koja želi pokrenuti dodatni posao?

Prvo, krenite od znanja koje već imate i razmislite kome ono može koristiti. Ne morate odmah učiti novu profesiju. Drugo, odaberite jednu ciljnu skupinu i jedan konkretan problem. Nemojte pokušavati prodavati sve svima. Treće, pokušajte doći do prvog klijenta prije velikih ulaganja. Prvi klijent važniji je od prvih tisuću pratitelja.Četvrto, naučite prodaju i koristite umjetnu inteligenciju za povećanje produktivnosti. Tehnologija ne može zamijeniti razumijevanje kupca. Peto, gradite dodatni prihod postupno. Ako ste zaposleni, ne morate odmah dati otkaz. Testirajte poslovni model, pratite prihode i troškove te stvarajte financijsku rezervu. I dodao bih još nešto: ne morate čekati da vam netko ponudi priliku. Možete je stvoriti sami. Ne mora svatko postati poduzetnik, ali vjerujem da bi svatko trebao razvijati barem jednu kompetenciju koju može samostalno ponuditi tržištu.