Prva plaća donosi osjećaj financijske slobode, ali i prve ozbiljne odluke o novcu. Koliko izdvojiti za stanovanje i svakodnevne troškove, koliko ostaviti za uživanje, a koliko sačuvati za nepredviđene troškove? Je li pravilo 50/30/20 uopće primjenjivo na mlade u Hrvatskoj i kako početi štedjeti kada se čini da na kraju mjeseca ništa ne ostaje? O tome smo razgovarali s financijskim stručnjakom OTP banke.
Dvoje mladih zarađuje po 1.200 eura. Jedno živi s roditeljima, drugo plaća najam stana. Iako na račun svakog mjeseca dobivaju jednak iznos, njihova financijska situacija može biti potpuno različita. Dok prva osoba ima mogućnost veći dio plaće usmjeriti na štednju, druga mora podmiriti stanarinu, režije, hranu i ostale životne troškove.
Financijski stručnjak OTP banke objašnjava da osobni financijski plan ne može biti jednak za sve. Osoba koja živi s roditeljima može iskoristiti razdoblje manjih troškova za intenzivnije stvaranje financijske rezerve, redovitu štednju i postupno upoznavanje s mogućnostima ulaganja. Pritom je preporučljivo sudjelovati u troškovima kućanstva kako bi razvijala odgovorne financijske navike.
Onaj tko živi u najmu mora najprije osigurati novac za redovito podmirivanje osnovnih životnih troškova. Važan prioritet postaje stvaranje pričuve za nepredviđene situacije, koja bi s vremenom trebala pokriti najmanje tri mjeseca nužnih životnih troškova. Čak i kada su mogućnosti štednje ograničene, redovito izdvajanje manjih iznosa povećava financijsku sigurnost.

Pravilo 50/30/20: Kako ga uspješno primijeniti?
Jedno od najpoznatijih pravila osobnih financija predviđa da 50 posto prihoda odlazi na osnovne potrebe, 30 posto na želje, a 20 posto na štednju. Za plaću od 1.200 eura to znači 600 eura za nužne troškove, 360 eura za osobnu potrošnju i 240 eura za štednju. No u praksi takva raspodjela često ovisi o troškovima stanovanja i stupnju financijske samostalnosti.
„Pravilo 50/30/20 možemo promatrati kao smjernicu koju je potrebno prilagoditi individualnim okolnostima, a ne koristiti kao univerzalni model raspodjele prihoda”, objašnjava financijski stručnjak OTP banke. Važnije je razvijati naviku praćenja potrošnje i postavljanja realnih financijskih ciljeva nego pod svaku cijenu održavati zadane omjere. Ako je plan štednje neusklađen s primanjima, velika je vjerojatnost da će se od njega odustati.
Dostava hrane, pretplate i impulzivne kupnje: Kamo nestaje novac?
Prva plaća često znači i prvi osjećaj da si možemo priuštiti stvari koje su nam prije bile nedostupne. No upravo tada nastaju navike koje dugoročno mogu opteretiti osobni budžet. Svi mi često podcjenjujemo manje, ali učestale troškove poput dostave hrane, pretplata, odlazaka na kavu i impulzivnih kupnji. Iako se pojedinačni izdaci čine zanemarivima, njihov zbroj tijekom mjeseca može značajno smanjiti raspoloživi prihod.
Dodatni problem može nastati zbog nedovoljno promišljenog preuzimanja dugoročnih financijskih obveza, osobito kredita, koji ograničavaju financijsku fleksibilnost i mogućnost ostvarivanja budućih ciljeva.
Financijski plan može početi običnom tablicom ili aplikacijom
Za izradu osobnog financijskog plana nije potrebno napredno poznavanje financija. Prvi korak jest razumjeti koliko mjesečno zarađujemo, na što trošimo i koliko nam novca preostaje. Financijski stručnjak OTP banke preporučuje sustavno praćenje troškova tijekom jednog mjeseca, uz njihovo razvrstavanje u osnovne kategorije poput stanovanja, hrane, prijevoza, slobodnog vremena i štednje.
Na temelju tih podataka lakše je odrediti prioritete i postaviti ostvarive ciljeve: stvaranje pričuve, kupnju automobila, planiranje putovanja ili dugoročno ulaganje. Nakon toga potrebno je odrediti iznos koji je moguće redovito izdvajati za pojedine ciljeve i povremeno provjeravati napredak. Redovitim praćenjem prihoda, rashoda i napretka moguće je pravodobno prilagoditi financijski plan i učinkovitije upravljati raspoloživim novcem. Za takav plan može poslužiti Excel, ali i mobilne aplikacije koje omogućuju evidentiranje troškova, praćenje potrošnje i kontrolu ostvarivanja ciljeva štednje.
Kako štedjeti ako na kraju mjeseca ništa ne ostane?
Jedna od najvažnijih promjena u upravljanju novcem jest prestati promatrati štednju kao ono što slučajno ostane nakon svih troškova.
„Najbolje je unaprijed odrediti iznos koji možemo redovito izdvajati od mjesečnih primanja, bilo u obliku fiksnog iznosa ili određenog postotka neto plaće”, ističe financijski stručnjak OTP banke.
Preporuka je odvojiti novac odmah nakon isplate plaće, primjerice prijenosom na zaseban štedni račun. Tako se smanjuje mogućnost njegove nenamjenske potrošnje. Korisno je i štednju podijeliti prema namjeni: na financijsku rezervu, planirane veće troškove i dugoročne financijske ciljeve. Takav pristup olakšava planiranje većih izdataka i smanjuje potrebu za zaduživanjem ili posezanjem za već ušteđenim sredstvima.
Pokvaren laptop ili gubitak posla: koliko novca treba imati sa strane?
Neočekivani račun, kvar kućanskog uređaja ili privremeni gubitak prihoda mogu ozbiljno poremetiti financije osobe koja nema nikakvu rezervu. Zato je važno već od prve plaće postupno stvarati pričuvu za nepredviđene situacije. Iako su mogućnosti štednje na početku radnog vijeka često ograničene, redovito izdvajanje čak i manjeg iznosa s vremenom može stvoriti financijsku sigurnost. Najvažnije je započeti iznosom koji je usklađen s vlastitim mogućnostima, redovito ga izdvajati i, kako prihodi rastu, postupno povećavati iznos štednje.

Dionice, fondovi, trezorski zapisi ili kriptovalute?
Mladi danas imaju brojne mogućnosti za štednju i ulaganje. Među njima su investicijski fondovi, dionice, trezorski zapisi, državne obveznice i različiti oblici bankovne štednje. Dio mladih odlučuje se i za kriptovalute, koje zbog izražene volatilnosti mogu donijeti visoke prinose, ali i značajne gubitke.
Financijski stručnjak OTP banke naglašava da prije svake odluke treba procijeniti vlastite financijske mogućnosti, ciljeve i spremnost na rizik. Za one kojima su prioritet sigurnost i stabilnost, bankovna štednja predstavlja jednostavan i pouzdan način upravljanja osobnim financijama. U odnosu na rizičnije oblike ulaganja omogućuje postupno stvaranje rezerve i planiranje budućih potreba uz predvidljive uvjete.
U OTP banci dostupno je nekoliko oblika štednje prilagođenih različitim životnim okolnostima i financijskim ciljevima. Među njima su štednja koju je moguće samostalno ugovoriti digitalnim kanalima, dječja planirana štednja te planirana štednja kod koje klijent sam određuje visinu mjesečnih uplata. Iako štednja u pravilu donosi niže prinose od rizičnijih oblika ulaganja, njezina je prednost stabilnost. Dodatnu zaštitu pruža sustav osiguranja depozita, kojim su sredstva zaštićena do 100.000 eura po deponentu, u skladu s važećim propisima.
No prije ulaganja važno je razlikovati provjerene informacije od savjeta s društvenih mreža koji obećavaju brzu zaradu. Prvi korak jest razumjeti vlastitu financijsku situaciju: koliko novca ostaje nakon redovitih troškova i koji se iznos može izdvojiti bez ugrožavanja svakodnevnih potreba. Preporučljivo je najprije izgraditi financijsku rezervu, a zatim definirati cilj ulaganja i razdoblje u kojem će sredstva biti potrebna.

Nakon toga treba upoznati različite mogućnosti ulaganja, njihove troškove i rizike te procijeniti vlastitu spremnost na preuzimanje rizika. Veći potencijalni prinos u pravilu znači i veći rizik, zbog čega odluke ne treba donositi isključivo na temelju očekivane zarade. Važno načelo ulaganja je i diversifikacija, odnosno raspodjela novca na različite vrste ulaganja. Time se smanjuje ovisnost o uspješnosti jednog ulaganja, iako se rizik ne može potpuno ukloniti. Najvažnije je krenuti informirano, postupno i u skladu s vlastitim financijskim mogućnostima, uz razumijevanje da ulaganje uvijek uključuje određenu razinu rizika.
Tri financijske navike koje vrijedi usvojiti s prvom plaćom
Financijski stručnjak OTP banke izdvaja tri navike koje mogu pomoći mladima da izbjegnu nepotrebne financijske probleme.
Prva je redovita provjera troškova. To uključuje pregled isplata s računa, pretplata na streaming servise, troškova po kreditnim karticama, osiguranja i drugih usluga. Ne treba nastaviti plaćati ono što ne koristimo samo zato što se pojedinačni iznos čini malim. Jednom mjesečno korisno je napraviti kratki financijski pregled.
Druga je izbjegavanje obveza koje ne možemo dugoročno podnijeti. Nepotrebni krediti, dopušteno prekoračenje i kupnja na rate mogu stvoriti probleme, ako ih koristimo samo zato što su nam trenutačno dostupni. Prije veće kupnje treba razmisliti možemo li si je doista priuštiti ili možemo platiti samo prvu ratu.
Treća je redovito izdvajanje novca za izvanredne troškove. Popravak automobila, kvar kućanskih uređaja ili neplanirani zdravstveni izdaci ne bi trebali automatski značiti novo zaduživanje. Financijska rezerva omogućuje da takve situacije ne poremete cijeli osobni plan. A najvažniji savjet financijskog stručnjaka OTP banke odnosi se na način planiranja budućih obveza.
„Ne planiraj financije prema najboljem mogućem scenariju, već prema onome što možeš podnijeti kada stvari krenu loše.”
Ako kredit možemo otplaćivati samo dok imamo istu plaću, nemamo nepredviđenih troškova i sve ide prema planu, možda smo preuzeli previsok financijski teret. Financijska stabilnost podrazumijeva mogućnost podmirivanja nepredviđenog troška bez potrebe za novim dugom.
Članak je nastao u suradnji s OTP bankom za rubriku Fin Explainer portala Money Tik Talk. Sadržaj je informativnog i edukativnog karaktera te ne predstavlja individualni financijski ili investicijski savjet.





