Gen Z biznismeni: Tko su mladi poduzetnici koji okreću milijune i zašto ih Europa ima tako malo?

Generacija Z već ima osnivače kompanija vrijednih milijarde dolara. Neki nisu završili fakultet, neki su prvi startup pokrenuli još kao studenti, a neki su prije 30. godine već stigli prodati jednu kompaniju i osnovati drugu.

Kanađanin Aidan Gomez sudjelovao je u stvaranju tehnologije na kojoj počivaju današnji veliki jezični modeli. Amerikanac Alexandr Wang napustio je MIT s 19 godina, osnovao Scale AI i danas vodi AI u Meti. Amerikanac Jesse Zhang prvi je startup prodao kompaniji koja stoji iza Pokémon GO-a, a njegov drugi biznis, Decagon, u 2026. dosegnuo je vrijednost od 4,5 milijardi dolara.

Među njima nisu samo osnivači AI kompanija. Grkinja Erifili Gounari od poznavanja generacije Z napravila je marketinški biznis, dok je Kanađanin Swish Goswami prvi ozbiljan posao izgradio oko košarkaških profila na društvenim mrežama. Njihovi poslovi, prihodi i vrijednosti kompanija jako se razlikuju, ali zajedničko im je da su prve ozbiljne poslovne pothvate pokrenuli vrlo mladi.

Aidan Gomez (29), Kanada: čovjek iza tehnologije koja je promijenila AI

Kanađanin Aidan Gomez (29) studirao je računalne znanosti na Sveučilištu u Torontu, a potom nastavio akademski put na Oxfordu. Najvažniji dio njegove poslovne biografije, međutim, počeo je vrlo rano.

Dok je radio u Google Brainu, bio je jedan od osam autora znanstvenog rada „Attention Is All You Need” iz 2017. godine. U njemu je predstavljena Transformer arhitektura, tehnologija koja je poslije postala osnova za razvoj današnjih velikih jezičnih modela.

Dvije godine poslije Gomez je s Ivanom Zhangom i Nickom Frosstom osnovao Cohere. Kompanija razvija AI prvenstveno za druge kompanije i institucije, posebno za korisnike kojima je važno da poslovni podaci ostanu pod njihovom kontrolom. Cohere je 2026. dogovorio spajanje s njemačkom AI kompanijom Aleph Alpha. Spojena kompanija poslovat će pod imenom Cohere, s važnim operacijama u Kanadi i Njemačkoj, a vrijednost joj se procjenjuje na oko 20 milijardi dolara. Posao još čeka konačna regulatorna odobrenja.

Demi Guo (27), Kina/SAD: AI umjesto klasične video produkcije

Demi Guo (27) rođena je u Kini, a danas živi i radi u SAD-u. Studirala je matematiku i računalne znanosti na Harvardu, nastavila se baviti umjetnom inteligencijom na Stanfordu, a iskustvo je stjecala i u velikim tehnološkim kompanijama. S Chenlinom Mengom 2023. osnovala je Piku, kompaniju koja razvija alate za stvaranje i uređivanje videa pomoću umjetne inteligencije. Korisnik može napisati što želi vidjeti ili učitati postojeću snimku, a AI od toga stvara novi video.

Pikin istraživački tim u travnju 2026. predstavio je PikaStream 1.0, novi sustav za stvaranje kontinuiranog videa. Model ima devet milijardi parametara, odnosno vrijednosti koje AI prilagođava tijekom učenja kako bi mogao stvarati sadržaj. Pika posluje na tržištu na kojem se brzo mijenja način proizvodnje sadržaja. Dio posla za koji su donedavno bili potrebni snimanje, montaža i različiti produkcijski alati danas se može obaviti uz pomoć jednog AI alata.

Swish Goswami (29), Singapur/Kanada: prvi veliki biznis izgradio je na publici

Swish Goswami (29) rođen je u Singapuru, a u Kanadu se preselio kada mu je bilo devet godina. Studij na Sveučilištu u Torontu nije završio. Već je kao tinejdžer počeo graditi posao oko sporta i društvenih mreža. Prvi veći projekt bio mu je Dunk, mreža od više od 20 profila posvećenih košarci. Goswami i suosnivač Eliot Robinson izgradili su publiku od više od 11 milijuna pratitelja na Instagramu, Snapchatu i TikToku. Goswami je bio zadužen za razvoj poslovanja, prikupljanje novca i vođenje tima.

Nakon odlaska iz Dunka 2018. s Aanikhom Klerom pokrenuo je Trufan. Kompanija je pomagala brendovima da bolje razumiju tko ih prati na društvenim mrežama i koliko su ti korisnici angažirani. Među klijentima su im Netflix, Amazon Prime Gaming, L’Oréal, Electronic Arts, NBA i NFL.

Trufan je poslije prerastao u Surf. Korisnicima je nudio nagrade za dijeljenje podataka o njihovu ponašanju na internetu, dok su kompanije te podatke koristile za bolje razumijevanje kupaca. Surf je prikupio 6,3 milijuna dolara ulaganja, a 2024. kupila ga je američka kompanija Datacy. Vrijednost prodaje zasad nije objavljena. Goswami je nakon prodaje nastavio karijeru u tehnološkoj i gaming industriji. Njegov prvi veliki poslovni kapital nije bila nova tehnologija, nego publika koju je znao okupiti.

Braden Ream (28), Kanada: Voiceflow više nije samo alat za Alexu

Kanađanin Braden Ream (28) suosnivač je i direktor Voiceflowa, a dans živi na relaciji rodnog Toronta i San Francisca. Voiceflow je počeo kao alat za izradu glasovnih aplikacija za Alexu i Google Assistant. Kako se mijenjala tehnologija, mijenjala se i kompanija. Danas Voiceflow razvija platformu na kojoj kompanije mogu graditi AI agente za korisničku podršku i druge poslovne procese. Takvi AI sustavi ne moraju samo odgovoriti na pitanje kupca. Mogu preuzeti i dio posla koji slijedi nakon toga, poput pronalaženja podataka ili rješavanja konkretnog korisničkog zahtjeva.

Kompanija je 2024. prikupila dodatnih 15 milijuna dolara uz procijenjenu vrijednost od 105 milijuna dolara, čime je ukupno financiranje došlo do 35 milijuna. Voiceflow je u 2026. usmjeren na razvoj AI agenata za korisničko iskustvo.

Erifili Gounari (25), Grčka: od Gen Z publike napravila je biznis

Grkinja Erifili Gounari (25) The Z Link osnovala je 2020. godine u vrijeme pandemije. Ideja je bila povezati velike kompanije koje pokušavaju razumjeti mlade kupce s ljudima koji toj generaciji i sami pripadaju. Danas njezin tim ima više od 20 mladih marketinških stručnjaka, kreatora, dizajnera i stratega koji velikim kompanijama pomažu u komunikaciji s generacijom Z. Među klijentima te tvrtke su IKEA, Deloitte, Pepsi, Hearst, Miniso i UN. Paralelno razvijaju newsletter Crystal Clear, koji je izrastao u zaseban kanal prema Gen Z publici. Njezin biznis nema milijardersku vrijednost poput nekih tehnoloških kompanija na ovom popisu, ali ima jasnu nišu: velikim kompanijama prodaje znanje o ponašanju i očekivanjima generacije kojoj se pokušavaju obratiti.

Alexandr Wang (29), SAD: napustio je MIT s 19, Scale AI doveo ga je do Mete

Amerikanac Alexandr Wang (29) rođen je u Los Alamosu u Novom Meksiku. Upisao je MIT, ali ga je napustio s 19 godina i 2016. osnovao Scale AI. Kompanija je izgradila posao oko jednog od manje vidljivih, ali važnih dijelova razvoja umjetne inteligencije. Scale AI drugim kompanijama pomaže pripremiti podatke na kojima AI uči te provjeravati koliko dobro njihovi modeli rade. Meta je 2025. u Scale AI uložila 14,3 milijarde dolara u poslu koji je kompaniju vrednovao na više od 29 milijardi dolara. Wang je nakon toga prešao u Metu i postao jedan od ključnih ljudi kompanije za razvoj umjetne inteligencije. U 2026. Wang postaje Chief AI Officer Mete i vodi njezine ključne AI projekte.

Jesse Zhang (28), SAD: prvi startup prodao je, drugi vrijedi 4,5 milijardi dolara

Amerikanac Jesse Zhang (28) diplomirao je računalne znanosti na Harvardu, a prvi startup pokrenuo je još kao student. Lowkey je bila platforma na kojoj su gameri mogli snimati, uređivati i dijeliti sadržaj iz videoigara. Kompaniju je 2021. kupio Niantic, poznat po igri Pokémon GO.

Dvije godine poslije Zhang je s Ashwinom Sreenivasom osnovao Decagon. Kompanija razvija AI agente za korisničku podršku koji ne moraju samo odgovoriti kupcu, nego mogu riješiti povrat novca, promijeniti podatke na računu, pomoći s narudžbom ili obaviti drugi konkretan zadatak. Decagon je u siječnju 2026. prikupio 250 milijuna dolara novog kapitala, čime je vrijednost kompanije dosegla 4,5 milijardi dolara. Tijekom prethodne poslovne godine kompanija je dobila više od 100 novih velikih poslovnih korisnika, među kojima su Avis Budget Group, Block i Deutsche Telekom. Zhang je tako prije 30. godine stigao prodati prvi startup i drugi pretvoriti u kompaniju vrijednu nekoliko milijardi dolara.

Gen Z i biznis: Europa ima 452 milijuna stanovnika. Zašto onda ima manje ovakvih priča?

Europska unija početkom 2026. imala je oko 452 milijuna stanovnika, gotovo 110 milijuna više od SAD-a. Veličina tržišta sama po sebi zato ne objašnjava zašto kompanije poput Scale AI-ja ili Decagona češće nastaju i rastu s druge strane Atlantika. Europa ima mlade osnivače, jaka sveučilišta i tehnološke kompanije. Razlika između SAD-a i EU postaje najvidljivija u trenutu kada uspješan startup treba iz male firme prerasti u kompaniju koja posluje na više velikih tržišta.

Američka kompanija može se širiti iz Kalifornije u Teksas ili New York i pritom ostati na istom velikom domaćem tržištu. Europska kompanija puno prije dolazi do državnih granica i samim time do regulatornih ograničenja. Europska unija ima zajedničko tržište, ali porezi, administracija i dio pravila za poslovanje i dalje se razlikuju među državama. Za malu tvrtku te razlike ne moraju biti presudne. Za startup koji u nekoliko godina želi poslovati u pet ili deset država znače dodatne resurse odnosno vrijeme, ljude i novac.

Najveća razlika počinje kada za rast više nije dovoljno nekoliko milijuna

Još veća razlika između ta dva tržišta vidi se u novcu dostupnom mladim kompanijama. Od 2016. do 2024. američki startupi prikupili su oko 932 milijarde dolara kapitala od investitora koji ulažu u kompanije od kojih očekuju brz rast. Startupi iz Europske unije u istom su razdoblju prikupili oko 133 milijarde dolara. Američkim kompanijama tako je bilo dostupno približno sedam puta više novca. Razlika postoji već na početku. U 2024. mlade kompanije u najranijoj fazi u EU-u prikupile su oko 3 milijarde dolara, a u SAD-u oko 15 milijardi. U sljedećoj fazi, kada kompanija već ima proizvod i treba novac za ozbiljnije širenje, odnos je bio oko 12 milijardi dolara u EU-u prema 60 milijardi u SAD-u.

Najveći jaz nastaje kada kompanija već ima kupce i želi se vrlo brzo proširiti na nova tržišta. Europske kompanije u toj su fazi privukle oko 21,3 milijarde dolara, a američke oko 133 milijarde. U toj fazi više nije riječ o tome može li osnivač pronaći prvih milijun ili dva. Kompanijama koje žele postati globalni igrači mogu trebati deseci ili stotine milijuna dolara.

U SAD-u 157 velikih fondova, u Europi samo 12

Razlika nije samo u ukupnoj količini novca. Važno je i koliko postoji velikih investitora koji mogu u jednu kompaniju uložiti desetke ili stotine milijuna dolara. Između 2016. i 2024. samo je 12 europskih fondova za ulaganje u mlade kompanije prikupilo više od milijardu dolara. U SAD-u ih je bilo 157. Ta razlika postaje posebno važna za kompaniju koja je već dokazala da njezin proizvod ima kupce. Manji fondovi mogu financirati početak, ali puno teže mogu pratiti startup kada mu za globalno širenje počnu trebati stotine milijuna dolara.

EU pokušava napraviti jedno tržište i za startup kompanije

Europska komisija u ožujku 2026. predložila je EU Inc., novi oblik kompanije namijenjen poduzetnicima koji žele lakše poslovati u različitim državama Europske unije. Prema prijedlogu, EU Inc. mogao bi se osnovati potpuno online u roku od 48 sati, za manje od 100 eura i bez obveznog minimalnog početnog kapitala. Podaci o kompaniji unosili bi se samo jednom preko zajedničkog europskog sustava, a velik dio kasnije administracije također bi se obavljao digitalno. EU Inc. još nije mogućnost koju europski poduzetnik može koristiti. Riječ je o prijedlogu koji mora proći europski zakonodavni postupak. Ako bude usvojen, mogao bi ukloniti dio administrativnih prepreka koje danas usporavaju širenje kompanija preko europskih granica. Razlika u dostupnom kapitalu ostaje puno veći zalogaj: od 932 milijarde dolara koje su u osam godina prikupili američki startupi do 133 milijarde u EU-u još je dug put.

Imaš startup u Europi. Konkurent ti je u SAD-u. Na svakih 1 € dostupnih europskim startupima, američki su imali oko 7 €. A kad treba ozbiljan novac za rast: EU: 21,3 mlrd. $
SAD: 133 mlrd. $ Prevedeno: ideju možeš pokrenuti bilo gdje. Pitanje je gdje ćeš pronaći 100 milijuna za rast.