Može li novac kupiti sreću? Povišica, ušteđevina ili činjenica da ne moraš računati hoćeš li imati dovoljno do kraja mjeseca mogu značajno utjecati na kvalitetu života. Novac plaća stan, hranu i putovanja, ali donosi i financijsku sigurnost, više izbora i manje svakodnevnog stresa. Zato tvrdnja da novac nema veze sa srećom nije sasvim točna. Puno je zanimljivije pitanje koliko nam novca treba da bismo živjeli bolje i što se događa kada osnovna financijska sigurnost više nije problem.
Psiholozi i ekonomisti desetljećima istražuju tu vezu, a rezultati pokazuju da veći prihodi uglavnom jesu povezani s većim zadovoljstvom životom. No novac ne djeluje jednako na sve ljude niti može nadomjestiti kvalitetne odnose, zdravlje, osjećaj smisla ili vlastite vrijednosti. O tome je na Money Tik Talku govorila psihologinja prof. dr. sc. Dubravka Miljković, upozoravajući da financijski status ne bismo trebali poistovjećivati s osobnom vrijednošću.
„Mladi trebaju izgraditi samopouzdanje i svijest o vlastitim vrijednostima te imati emocionalnu inteligenciju u financijskom upravljanju“, rekla je Miljković na Money Tik Talku.
Više novca ipak može značiti više sreće
Jedno od najpoznatijih istraživanja o novcu i sreći objavili su 2010. nobelovac Daniel Kahneman i ekonomist Angus Deaton. Njihovi rezultati sugerirali su da se svakodnevno emocionalno blagostanje povećava s prihodima do otprilike 75.000 dolara godišnje, nakon čega dodatni prihod više nije donosio jednako poboljšanje.
Ta je brojka godinama predstavljana gotovo kao „cijena sreće“. No Matthew Killingsworth sa Sveučilišta Pennsylvania kasnije je dobio drukčije rezultate: kod mnogih ljudi zadovoljstvo je nastavilo rasti i iznad te razine. Umjesto da ostanu na suprotnim stranama rasprave, Kahneman i Killingsworth zajedno su ponovno analizirali podatke. Njihov rad objavljen 2023. pokazao je da ne postoji jedna univerzalna granica nakon koje novac svima prestaje donositi dodatno zadovoljstvo. Kod većine ispitanika blagostanje je nastavilo rasti s prihodima, dok je kod dijela najmanje sretnih ljudi taj učinak nakon određene razine oslabio. Drugim riječima, dodatnih 500 eura ne znači isto osobi koja jedva pokriva stanarinu i račune kao nekome tko već ima visoku plaću, ušteđevinu i riješeno stambeno pitanje.
Problem nastaje kada novac postane mjera vlastite vrijednosti
Tu se istraživanja dobro spajaju s porukom Dubravke Miljković. Financijska sigurnost može smanjiti stres i otvoriti više mogućnosti, ali iznos na računu nije dobar pokazatelj osobnog uspjeha ili zadovoljstva životom. To je posebno relevantno generaciji koja je svakodnevno izložena tuđoj potrošnji na društvenim mrežama. Na Instagramu i TikToku vidimo putovanja, restorane, odjeću, automobile i nove gadgete, ali uglavnom ne vidimo kredit, minus, ratu kartice ili financijsku pomoć roditelja koja je možda omogućila tu potrošnju.
Zbog toga uspoređivanje vlastite financijske situacije s onime što drugi pokazuju online vrlo lako stvara iskrivljenu sliku o tome koliko bismo trebali imati i trošiti. Miljković je na MTT-u upravo zato naglasila važnost međuljudskih odnosa i izgradnje osjećaja vlastite vrijednosti koji ne ovisi samo o materijalnom statusu.
Najduže istraživanje sreće pokazalo je što je važnije od plaće
Harvard Study of Adult Development prati živote ispitanika još od 1938. godine i jedno je od najdužih istraživanja ljudskog života i zadovoljstva. Njegov sadašnji direktor, psihijatar Robert Waldinger, godinama ističe isti zaključak: kvaliteta odnosa snažno je povezana sa zdravljem i srećom.
„Najjasnija poruka je ova: dobri odnosi čine nas sretnijima i zdravijima“, rekao je Waldinger predstavljajući rezultate istraživanja.
To ne znači da novac nije važan, no kupuje li novac sreću? Financijska nesigurnost stvara stvaran stres, dok dovoljno novca za stanovanje, hranu, zdravlje i druge potrebe daje temelj na kojem je lakše graditi kvalitetan život. Međutim, kada je taj temelj osiguran, odnosi i način na koji provodimo vrijeme postaju sve važniji. Zanimljivo je i što istraživanja o potrošnji pokazuju da na zadovoljstvo može utjecati način na koji trošimo novac. Trošenje na iskustva i aktivnosti s drugim ljudima može donijeti više dugotrajnog zadovoljstva od stalnog gomilanja novih stvari.
Dakle, može li novac kupiti sreću?
Može kupiti sigurnost, smanjiti dio svakodnevnog stresa i dati više kontrole nad vlastitim vremenom i odlukama. Osobi koja nema dovoljno novca za osnovne potrebe povećanje prihoda može dramatično poboljšati kvalitetu života. Ali istraživanja ne daju iznos koji jamči sreću. Kada su osnovne potrebe i sigurnost zadovoljeni, sve veću ulogu imaju zdravlje, odnosi, vrijeme i osjećaj smisla. Zato možda nije najvažnije pitanje koliko novca treba imati da bismo bili sretni, nego što očekujemo da će nam taj novac omogućiti.
LIFE CHECK
Novac može kupiti više sigurnosti, vremena i izbora, ali ne može odrediti koliko vrijediš. Prije većeg troška zato probaj jedno pitanje: kupujem li stvar ili si ovime zapravo kupujem iskustvo, vrijeme ili manje stresa? Tu često počinje razlika između potrošnje i novca koji stvarno poboljšava život.
