Gotovo deset milijuna ljudi glasalo je o tome kako žele da izgledaju nove euronovčanice. U anketi Europske središnje banke sudjelovalo je 9,96 milijuna ljudi, a dvije trećine njih bilo je mlađe od 35 godina. Birali su između deset finalnih rješenja iza kojih stoje autori uistinu različitih profila, od ilustratora koji radi za The New Yorker i The New York Times i nagrađivanog autora stripova do dizajnerice koja je napravila više od 250 poštanskih maraka. Među stručnjacima koji su prije javnog glasanja odlučivali kojih će deset prijedloga ući u finale bila je hrvatska dizajnerica Iva Babaja.
Babaja je dizajnerica i profesorica te pročelnica Sveučilišnog odjela za dizajn Sveučilišta Algebra Bernays. Magistrirala je na Universität für angewandte Kunst u Beču, karijeru je gradila u dizajnu, vizualnim komunikacijama, oglašavanju i kreativnom vodstvu, a 2017. osnovala je Babaja Branding & Design Consultancy. Deset godina djelovala je u upravljačkim strukturama International Council of Designa, a 2015. postala je prva žena na čelu te međunarodne organizacije. Za doprinos hrvatskoj kulturi i dizajnu odlikovana je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. U međunarodni stručni žiri Europske središnje banke za novi dizajn euronovčanica imenovana je 2025. kao stručnjakinja iz Hrvatske.
Za Money Tik Talk dizajnerica Babaja govori o kriterijima po kojima su birani finalisti, prijedlozima koji nisu mogli proći bez obzira na dobru ideju, dizajnu za slijepe i slabovidne osobe, razlikama između dviju tema budućih novčanica te velikom interesu mlađih Europljana za novi izgled eura.
Od 1.241 prijave do deset finalista
Na natječaj za novi izgled eura stigla je 1.241 prijava, a 25 kandidata dobilo je priliku razviti cijelu seriju novčanica. Međunarodni žiri potom je između 39 razvijenih prijedloga odabrao deset finalnih rješenja. Pet ih pripada temi „Europska kultura“, a pet temi „Rijeke i ptice“.
Odabir se nije svodio na to koje je rješenje vizualno najatraktivnije. Budući euro mora jasno komunicirati vrijednost, biti prepoznatljiv kao valuta, zadovoljiti tehničke zahtjeve proizvodnje i omogućiti primjenu sigurnosnih elemenata.
„Novčanica je prije svega komunikacijski alat, ona nam govori koja je njezina vrijednost. Koliko god neko rješenje bilo kreativno, ako nije čitko, tu odmah otpada. Tražili smo originalnost i inovativnost, prepoznatljivost eura kao valute, ali i mogućnost da se na rješenje primijene svi sigurnosni mehanizmi. Meni je osobno bilo jako stalo da rješenje bude inkluzivno, da zadovoljava i one koji slabije vide ili ne vide, tako da su Brailleovo pismo i dobar kontrast bili nešto na čemu sam jako inzistirala“, kaže Babaja.
Dizajn za sve koji koriste euro
Dizajn novčanice razlikuje se od većine dizajnerskih poslova već po tome što nema usko definiranu publiku. Isti predmet mora svakodnevno funkcionirati ljudima različite dobi i sposobnosti u svim državama eurozone. Istodobno, ono što izgleda dobro kao dizajnersko rješenje mora ostati funkcionalno nakon složenog procesa proizvodnje novčanice.
„To je izuzetno težak posao jer je klasični dizajn obično namijenjen određenoj ciljnoj skupini, a kod novčanica su svi ciljna skupina. Naravno, napraviti rješenje koje će se svidjeti svima je nemoguće, ali mora biti dovoljno inkluzivno da bude razumljivo svim građanima eurozone. Uz to, važno je napomenuti da dizajn novčanice u sebi skriva puno obveznih elemenata, što je ponekad teško kompozicijski uskladiti. Moramo biti svjesni da dizajn novčanice koji sada vidimo neće biti isti u tisku, odnosno u kombinaciji tiskarskih metoda koje se koriste“, objašnjava Babaja.
Finalisti ilustrator New Yorkera, autor stripova i dizajnerica 250 poštanskih maraka
Studio nizozemskog dizajnera Joosta Grootensa poznat je po dizajnu knjiga, atlasa, karata i složenih vizualnih informacija. Njemački ilustrator Jan Robert Dünnweller radio je za The New Yorker, The New York Times, Die Zeit i The Atlantic, ali i za Apple i Moncler. Grčka umjetnica Myrsini Vardopoulou dizajnirala je više od 250 poštanskih maraka, među kojima su izdanja posvećena Olimpijskim igrama, grčkoj kinematografiji, književnosti i nacionalnim parkovima. Finac Ville Tietäväinen grafički je dizajner, ilustrator i nagrađivani autor stripova.
„ESB je obuhvatila jako širok opseg autora, u želji da proširi krug idejnih rješenja, ali iskustvo, odnosno neiskustvo se vidi. Nešto može biti jako dobra ideja, ali u praktičnom smislu ne ispunjava funkciju novčanice ili nije izvedivo u tisku. Bilo je zanimljivih ideja koje se naprosto nisu mogle prilagoditi kriterijima koji su postavljeni. Kao iskusni dizajner, na prvi pogled vidim razliku između profesionalnog rada educiranog grafičkog dizajnera i uratka nekoga tko je možda jako kreativan u drugom području, ali ne razumije dizajn kao način razmišljanja“, smatra Babaja.
Europska kultura ili rijeke i ptice
Pet finalnih prijedloga na temu „Europska kultura“ na novčanice stavlja Mariju Callas, Ludwiga van Beethovena, Marie Curie, Miguela de Cervantesa, Leonarda da Vincija i Berthu von Suttner. Druga tema, „Rijeke i ptice“, prati europske rijeke od planinskih izvora do mora uz šest vrsta ptica.
„Bilo je ugodnih i neugodnih iznenađenja. Osobno me najviše iznenadila razlika u inovativnosti rješenja između dva motiva. Osobno mi je europska kultura možda bliža, ali se iz rješenja vidjelo da su se dizajneri osjećali manje sputano s motivima ptica i rijeka, pa je kvalitativno ta kategorija bila jača“, kaže Babaja.
Među finalistima nema jednog prepoznatljivog „stila novih eura“. Neki su dizajneri novčanicu tretirali kao infografiku, drugi kao ilustraciju, a treći su šest apoena povezali u jednu priču. Austrijski studio PunktFormStrich, primjerice, radio je s motivima ptica i rijeka. Ptičji pjev pretvorili su u grafičke elemente, a u dizajn uključili i podatke o brzini leta pojedinih vrsta. Tako novčanica, osim motiva ptice, sadrži i vizualne informacije o njoj.
Francuz Rudy Guedj i Kanađanin François Girard-Meunier, dvojica dizajnera koji rade u Amsterdamu, svih su šest novčanica zamislili kao dijelove iste priče. Rijeka se na najmanjem apoenu pojavljuje blizu izvora u planinama, a zatim se sa svakim sljedećim apoenom nastavlja njezin put prema moru. Kada se novčanice gledaju zajedno, šest apoena čini jednu povezanu cjelinu. Sličnu ideju razvio je i finski dizajner i autor stripova Ville Tietäväinen: njegova serija prati rijeku od izvora na novčanici od pet eura do otvorenog mora na apoenu od 200 eura.
Francuska dizajnerica Isabelle Daëron odmaknula se i od uobičajene horizontalne forme te je prijedlog novih euronovčanica postavila vertikalno. Seriju je gradila oko kretanja vode i leta ptica. Španjolski studiji Rubio & del Amo i Cruz más Cruz poigrali su se samom riječi EURO: uklopili su je u grafički uzorak tako da se otkriva kada se novčanica pogleda vodoravno.
Gisela Goppel i Florian Toperngpong odabrali su još drukčiji proces rada. Svoj prijedlog su izradili bez generativne umjetne inteligencije. Počeli su analognim akvarelima, zatim ih skenirali i od njih gradili digitalne kolaže. Pojedine kompozicije sastavljene su od čak 80 slojeva.
Gotovo 10 milijuna glasova, dvije trećine mlađih od 35
Javna anketa u kojoj se birao najljeopši euro trajala je od 23. srpnja do 21. rujna. Sudjelovalo je 9,96 milijuna ljudi, što je približno 2,6 posto stanovništva europodručja. Dvije trećine sudionika bile su mlađe od 35 godina.
„Ugodno sam iznenađena odazivom jer on pokazuje da je mladima i dalje važan europski identitet i da se doživljavaju kao građani Europe. U današnje vrijeme političkih previranja i sve većih podjela mislim da je ujedinjeno europsko razmišljanje izuzetno važno. Mislim da je ujedinjeno europsko razmišljanje izuzetno važno. Količina mladih zainteresiranih za dizajn govori i o tome koliko je vizualna kultura danas važna, odnosno primaran način komunikacije. Kao profesorica na Sveučilištu Algebra Bernays svakodnevno puno razgovaram sa studentima o vizualnoj pismenosti, ali i o ideji otvorenosti, kozmopolitizma, nadilaženja samo lokalnog promatranja pa me taj interes mladih jako veseli“, kaže Babaja.
Kada stižu nove euronovčanice?
Glasanje građana ne određuje izravno pobjedničko rješenje novih euronovčanica. Paralelno s javnom anketom provedeno je zasebno istraživanje na reprezentativnom uzorku stanovnika europodručja, a rezultati oba istraživanja bit će dio materijala na temelju kojeg će Upravno vijeće ECB-a odabrati konačni dizajn. Odluka se očekuje krajem ove godine. Nakon odabira slijede daljnja razrada i testiranje, uključujući sigurnosna obilježja te poboljšanja vezana uz pristupačnost i održivost. Novi euri trebali bi postupno početi ulaziti u optjecaj početkom 2030. godine, dok će postojeće novčanice ostati u optjecaju uz novu seriju.
„Ovisi koje novčanice će biti izabrane, možda bude i neko rješenje za koje nisam glasala. Osjećaj odgovornosti da ste upravo vi birali nešto što će koristiti milijuni ljudi idućih 10–20 godina je ogroman i treba mu prići s dovoljno poniznosti i poštovanja“, zaključuje Babaja.
